DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ks Na mnogo mjesta zasijecaju šume državne u imovne i zajedničke i obratno poput klina, koji je po koji kilometar dug, a jedva par stotina metara širok. Drugdje opet idu međe umjetne ovamo onamo, sa sijaset izbočina, udubinu itd. Bez obzira na to, da ovakove međe i klinovi oteščuju prijegled, štetne su onev i sa šumsko uzgojnog, upravnog i redarstvenog gledišta. Često je na ovakovom klinu zabrana, dok je okolo slobodna paša, tako, da je uspjeh kultura na ovakovim mjestima nemoguć, pa bi često svaki ovakav klin trebao čuvara. Ma kako se uredilo pitanje ovih šuma, međe njihove ne bi smjele ovako ostati. Kada je princip, da se za među sječina, čestica, okružja itd. uzimaju u glavnom naravne međe, tim više mora to vrijediti za međe posjeda. Prirodne međe (gorske oaze, hrptovi, potoci) nisu nikad tako nenaravne kao nekoje nenaravno odbodene prosjeke gorskih šuma. Zaokruženje tih posjeda olahkotilo bi upravu i provađanje svih radnja, koje su u svezu s urednim gospodarenjem. * Jedna od najvećih rakrana našeg šumarstva, jesu Šumske krađe. Zašto krade narod? Iz neznanja obijesti i nužde. Prvim dvim zlima pomoći će se dizanjem kulture naroda uopće, napose pak poučavanjem o vrijednosti i potrebi šume u školi, na pučkim predavanjima itd. Sve su to radnje, koje većinom stoje izvan dosega šumarstva. Trećem zlu može pomoći samo šumarstvo i njegovo zakonodavstvo. Narod imade u obilju šume, a nema drva. Nema ih zato, jer mjestimice ne može do njih uopće, drugdje pak zato, jer ono, što dobije, nije mu dovoljno za kućnu porabu. Ovom je poslednjem glavni razlog taj, što se u mnogim krajevima upotrebljuju otvorena ognjišta, koja su najveći zatornik šume. Ogrijevno drvo, koje dobiju naši pravoužitnici u ime kompetencije n. pr. u Srijemu, dostatno je za nekoliko dana, u boljem slučaju nekoliko tjedana. Da je pak u kućama uveden štednjak, higijenske sobe sa manjim pećima itd., bila bi ta kompetencija dostatna za dobar dio godine. |