DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Mi


Znamo da je Šuma velik konzument vode. Jedno veće
stablo potroši oko 9000 litara vode kroz ljeto. Lahko je
predstaviti si onaj ogromni kvantum vode, koji isparuju
silni kompleksi slavonskih šuma, sušeći podvodno tlo i pritiskujući
razinu podzemne vode. Nema sumnje, da bi se
nakon iskrčenja šuma, koje spadaju većinom u poplavno
područje Save, razina podzemne vode podigla i izbila na
površinu. Na mjestu sadanjih šuma nastale bi bare. Vlažan
njihov zrak širio bi svakojake bolesti, a jamačno bi nestajanje
većeg kompleksa tih šuma imalo štetan učinak i na
klimu tog kraja. Žiteljstvo slavonsko, odraslo u Šumi, spalo
bi na stanje žitelja velikog ugarskog nizozemlja, gdje se
suhim gnojem i tresetom loži i kuha, pa se na vrat na nos
sadi šuma, ne samo da se povezu pjeskulje, nego i da se
doskoči nestašici ogrijeva.


Krčeći velike šume na relativnom zemljištu Slavonije,
izgubili bi za volju problematičnog povećanja zemljišne
rente šume, koje daju nešto manji novčani prihod, ali imadu
odlike, koje taj manjak mnogostruko nadoknađuju. Osim
spomenutog učinka, koji izvode šume na klimu i stanje
vode, stoji u prvom redu važnost njihova s financijalnog
gledišta.


Prema statistici mi smo na drvetu prvorazredna exportna
država. U Hrvatskoj i Slavoniji zauzimlju šume 1,496.029 ha.
Na jednog žitelja otpada 0*57 ha. Taj se postotak ne umanjuje
za mnogo, ako se protegnu podaci na čitavu našu
državu, Od 7,000.000 ha šume u Jugoslaviji otpada na jednog
žitelja oko 0*50 ha.


Prema Dr. Endresu može se uzeti da je 034—0*37 ha
granica, kod koje prestaje jedna država biti eksportnom, a
one države su importne, koje imadu manje šume od 0*34 ha
po žitelju.


Prema tome ima nade, da ćemo mi još dugo biti na
drvetu ekportna država, jer je naš procenat daleko od navedene
granice. Jedno međutim moramo i mi uzeti u obzir,
a to je, da ive imade jednom svoj konac. Razvitkom obrta,
industrije, gradnje, brodogradnje, rudnika itd. porast će i
domaća potrošba drveta. Teritoriji za eksport sposobne
šume sve će se večma umanjivati, jedno radi toga, što je u
najnovije vrijeme sila Šume nerazborito uništeno i sasječeno,