DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 34 <-- 34 --> PDF |
obradbeno zemljište još*i povećalo, bilo bi to tek na.uštrb intenzivnosti obradbe. Sasvim je naravno, da bi zemljodjelca većma privlačila plodna šumska zemlja, koja ne treba gnoja, a na račun toga bi bila zanemarena prijašnja, dosta iscrpljena, koja zahtijeva mnogo gnoja i bolju obradbu. I tako bi se povećavanjem težatbenog tla vrlo malo povećao i kvantum plodina. Mjesto toga bilo bi više nade u uspjeh, kada bi se uz nastojanje oko širenja prosvjete pregnulo dizati produktivnost sadanjeg težatbenog tla. Mnogo hiljada jutara najplodnijeg zemljišta propada radi toga, što rijeke, naročito Sava, nisu regulirane. Kod nas se producira 11 "89 q pšenice po hektaru, dok Češka daje na tlu s istim uvjetima 17*79, Njer mačka 207, a Danska 30 q. Ogromni teritoriji naših pašnjaka većinom su zapuštene ledine, na kojima se pase bez reda i turnusa, bez razdiobe po vrstama blaga (često zajedno i blago i krmci i guske), a da se gnojenje i amelioriranje ni ne spominje. Na livadama se ni ne provode potrebite kanalizacije, umjetno gnojivo tek se ovdje ondje upotrebljuje, proizvod krmiva je minimalan itd., sve su to svakom našem gospodaru dobro poznate stvari, koje će oni htjeti i znati urediti. Kada se bude intezivnost obradbe težadbenog tla podigla i za izvoz sposobna množina žitarica pomnogostručila, moći će se tek konstatovati, da li su veliki kompleksi slavonskih šuma doista zapreka kulture i sao-* braćaja, kako to veli Dr. Endres za velike šume usred krajeva, koji su gusto napučeni žiteljstvom velike kulture. Dotle se to za te naše šume ne bi moglo reći, jer se visina kulture očituje baš u obradbi zemljišta, na koju obradbu nemaju šume baš nikakvog upliva. No da vidimo, kako bi izgledao taj rodni kraj nakon iskrčenja šuma! U današnje vrijeme mijenjaju se nazori o šumama, koje su s nekih gledišta bile precjenjivane. Tako se danas već ne pripisuje šumama ona važnost za klimu, koja se je prije pripisivala. Jedno međutim nije mogla znanost poreći šumi, a to je njezin učinak na podzemnu vodu ta na stanje vrela i gorskih potoka. Za nizinske šume, o kojima je govor, imat će važnost samo onaj prvi. . |