DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 33 <-- 33 --> PDF |
šumskog tla. Od ovog bi došlo u obzir u prvom redu oko 200,000 jutara šuma u županiji srijemskoj i još toliko hrastovih šuma u nizini Save i Drave po ostalim županijama. Svaki dobar gospodar mora se držati principa, da na svom zemljištu uzgaja kulture, koje su najrentabilnije. No dok to načelo vrijedi kod privatnika u svakom slučaju, država, koja zastupa i u sklad dovodi često razročne interese dojedinih skupina, mora pred očima držati sve moguće okolnosti, radi kojih možda katkada i štetuje istaknuto načelo. Šume ne smijemo gledati samo očima financiera. One imadu i drugih golemih kulturno socijalnih zadataka, kojih se veličina ne da izreći u novcu. Razlozi, koji govore u prilog krčenja šuma mogu biti ekonomske i financijalne naravi. Iz ekonomskih razloga trebalo bi šume krčiti u slučaju, da nemamo dosta težatbenog tla, pa prema tome ne pro izvodimo onoliko žitarica, koliko trebamo za vlastitu prehranu. Prema Dr. Kreseru (Gustoća žiteljstva kraljevine Hrvatske i Slavonije) nisu te zemlje u sklopu austro-ugarske monarhije producirale za pokriće vlastitih potreba nužnu količinu žitarica. Ali nova naša država, popunjena plodnim ravnicama Bačke, Banata i Mačve imade toliko žitarica, da ne će samo pokriti vlastite potrebe, nego će ih moći i iz ´voziti (vidi Lakatoševu brošuru: Jugoslavija u svjetlu statistike). Prema tome čisto ekonomski razlozi ne mogu ići za povećanjem težatbenog tla na štetu šuma (osim manjih kompleksa zemljišta, koje će trebati krčiti radi kolonizacije, zaokruženja zemljišta, uređenja uzornih gospodarstva itd.). Da vidimo, kako stoji stvar s financijalnog gledišta. Glavni razlog, koji govori protiv opstanka šuma na relativnom šumskom tlu jest pitanje zemlj šne rente, koja je na gospodarskom tlu veća nego na šumskom tlu. Pitanje je, da li bi se na tlu o kojem je govor, u našim prilikama postigao željeni rezultat? Naš seljak uslijed svoje tradicionalne konzervativnosti i zaostalosti vrlo extenzivno obrađuje zemlju i proći će još mnogo vremena, dok našim stručnim krugovima uspije prosvjetom, pobijanjem analfabetizma i gospodarskom poukom priučiti ga intenlivnijoj obradbi tla. Ako bi se kraj današnjeg stanja stvari |