DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 32 <-- 32 --> PDF |
vidi on u tome, što šume dižu sigurnost imućtvenog stanja dotične porodice i ne zahtijevaju onaj veliki upravni aparat, koji treba gospodarsko zemljište. Što se pak malih šumskih posjeda tiče, njih ne može nitko spasiti od toga, da se pretvore u težatbeno tlo, ako se to bolje isplaćuje. »v Današnja je situacija međutim drukčija, nego li je bila prije rata. Agrarne reforme nastoje osloboditi države1 od more, koja je pritiskala gospodarsku produkciju uslijed ne razmjerja velikog posjeda prema malom. U koliko poslije rata ostane privatnih šuma na relativnom šumskom zemljištu, morat će se i na njih protegnuti sada već općenito priznato načelo, da se sveukupna zemlja jednog naroda smatra zajedničkim dobrom. Cijelom narodu, dakle državi ne može biti svejedno kako se tim dobrom gospodari. Ako dakle s narodno-gospodarstvenog gledišta rie može imati velike važnosti, hoće li se par jutara žurnom obraslog privatnog zemljišta pretvoriti u livade i oranice ili će i nadalje ostati ondje šuma, ne može s istog gledišta biti svejedno, kako se upravlja šumom od više desetaka hiljada jutara. Kod većih privatnih relativnih šumskih zemljišta imade se državi osigurati ingerencija na upravu i uređenje šuma, na izbor strukovno naobraženog osoblja i na odluku, imadu li se šume ili makar jedan dio šuma pretvoriti u gospodarsko zemljište. Kod ovog zadnjeg pitanja imalo bi se bezuvjetno prepustiti odluka strukovnim šumskim organima u pogledu ovih Šuma, tako javnih kao i privatnih. U zadnje vrijeme moglo se je često čitati o tome, da bi trebalo šume na relativnom šumskom tlu iskrčiti te ih predati gospodarskoj kulturi. Moguće je ovo pitanje bilo negdje temeljitije raspravljano, no do ruke su mi došle takove rasprave, u kojima je o tom bilo tek nabačeno. Držim, da ovaj velevažni predmet zahtijeva puno pažnje i studija, pa ga s; ne snije tek onako naprečac rješavati tim viša, Što su prilike toga tla kod nas drukčije nego kod drugih naroda. U Hrvatskoj i Slavoniji imade po novijoj statistici 1,057,182 j relativnog, prema 1,413.749 jutara apsolutnog |