DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Krajine osobiti obzir uzeti, jer počinjene pogreške i nepravda
za vrijeme bivše austrougarske vlasti ne smiju se ponavljati,
niti ostati glas vapijućeg u našoj mladoj državi.


Ako međutim tko od gospode kolega uađe još bolji
predlog i izlaz na korist naroda, to svakako tim bolje.
Ovime udovoljavam ujedno pozivu šumarskog društva
prema zaključku odborske sjednice od 8. II. 1919. t. 5.


, Miško Markić,
nadšumar šumske imovne općine.


Evolucija našeg šumarstva.


Piše M. Marinović, kr. šum. inženjer.
(Nastavak.)


4. Šum. obrt i industrija.
Statistika pokazuje, da se mnogi naši šumski produkti
izvoze u inozemstvo kao surovine, da se prerađeni opet
povrate. Uzrok je tome slabo razvijen šum obrt i industrija.


Da je tome tako, kriva je naša dosadašnja ovisnost,
veliko-posjednička agrarna politika, ali i indiferentnost našeg
kapitala prema ovakovim poduzećima. Silna vodena energija
naših rijeka, potoka i vodopada nije se znala iskoristiti.


Uvjeren sam, da će sada, kada su glavne zapreke uklonjene,
veliki kapital, koji je za vrijeme rata nagomilan u
rukama privatnika, pokazati velik interes za ovu granu obrta
i industrije. Treba samo da naši strukovnjaci pozornost tih
kapitalista svraćaju na konkretne slučajeve, gdje bi se u
blizini naših šuma mogle podići pilane, tvornice pokućtva,
parketa, štapova, okvira za slike, podvlaka, celuloze, kemičkih
drvnih proizvoda i t. d. Nisam za to, da se šumarstvo samo
upušta u takove pothvate. Kako se iz dosadanjih izvoda vidi,
toga sam mnijenja, da šumarstvo prestaje na međi šume.
Kada je drvo izvezeno na skladište Šumsko i ondje predano
trgovcu, prestaje i njegov djelokrug, a počinje novi, koji je
odijeljen od njegovog zvanja.


Time ne kažem, da šumarstvo ne osniva manje pothvate-;
dapače, bilo bi vrlo probitačno, kad bi šumarstvo proizvodilo
sâmo ono, što treba za pokriće vlastitih potreba. Tako