DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Razumljivo je dakle, da o djelomičnom pošumljenju tih kršovitih pašnjaka ili bilo koje vrsti kultiviranja ne može biti govora, dok vladaju takove prilike, jer ako graničar ne odhrani preko ljeta koju ovcu, to nema s drugog dohodka da podmiri porez i namet, te da svoju djecu kupovanjem kruha prehrani. Pokušavalo se često puta u slunjskom kotaru posumiti — ma i djelomično -— te puste površine, ali je svaki trud i trošak ostao uzaludan, jer su posađene biljke za nekoliko dana izčupane ili najkasnije prvog proljeća vatrom uništene. Ima slučajeva, gdje je imovna općina u nekojim šumskim predjelima do bosanske granice (slunjskog kotara) posumila nekoje čistine po 10 i više puta, no svaki su put uništene usuprot silnih šumskih šteta, koje su pravomoćno presuđene ali redovno neutjerive. Da se ti pašnjaci samo na deseti dio racionalnim gospodarenjem (a naročito tamo, gdje prilike odgovaraju kultiviranju plemenitih biljka) podignu, bilo bi skroz dovoljno za tri puta veći broj blaga, nego što se sada uzgaja. Prema našim današnjim prilikama, pa makar uveli najstrožije zakone i odredbe, nebi se moglo to nikako postići, a još manje posumiti. Time bi samo pomnožili broj šumskih prijava, kojih već danas nalazimo na hiljade i hiljade u stanju raztvorbe na tavanima kotarskih oblasti, a sa druge strane nagomilali sa milijonima propisnike neutjerivih šumskih šteta. Toga radi, ako se žele one silne puste kraške površine privesti kulturi i hoće li se poboljšati sterinost tla, moraju se na svaki način ti pašnjaci djelomično posumiti, a žiteljstvo, koje danas tamo kukavno životvari, prisilnim načinom kolonizirati na zemljištu expropriiranog veleposjeda u plodnoj slavonskoj ravnici, osiguravši pojedinoj zadrugi pristojnu egzistenciju, što se tiče stanbenih i nuzgrednih gospodarskih prostorija. Reasumirajući sve skupa vidimo i stojimo pred činjenicom, da se današnjemu zlu na kordunu i u Lici, od kojeg trpi veliki dio naroda od nekoliko generacija unatrag, može stati na put samo pravednom revizijom segregacija, uređenjem zemlj. zajednica i prisilnom kolonizacijom. Upozoravam ovime mjerodavne krugove, da prigodom konačnog provedenja agrarne reforme izvole za prilike gornje |