DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 18 <-- 18 --> PDF |
K tome kao usko vezano pitanje ima se ujedno urediti i pitanje zemljišnih zajednica, kao i mjestimično prisilno iseljivanje t. j . kolonizacija u plodnim krajevima Slavonije na djelomično ekspropriiranom zemljištu veleposjeda. I bivša austro-magjarska uprava priznala je nepravednost segregacije, jer uzakonjenom c. kr. naredbom od 15./VII. 1881., kojom je utjelovljena bivša vojna krajina kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, u §.21. obećaje doslovno „Moja ugarska vlada imati će se jošte pobrinuti, da se ličkoj, slunjskoj, I. i II. banskoj imovnoj općini pruži potpora, u koliko je doista potrebna njihovom opstanku." Od onda pa do danas prošlo je skoro 40 godina, pak sve molbe i predstavke, da se ta odredba realizira, ostale su glas vapijućeg. — Jedino što se isposlovalo jest, da je godine 1913. zakonskim člankom LXVI. §. 9. otpisan sav dužni porez, koji je do tada bio uknjižen na cijeli posjed imovne općine, a kojeg od svoga početka do te godine radi pasivnosti nije imovna općina plaćala. Od tog dana pak do 1916. plaćala je porez krajiška investicionalna zaklada, dok i to nije iz nepoznatih razloga prestalo, tako da danas imovna općina mora sama i taj teret namirivati. Ponavljam, samo revizija segregacije može odstraniti nepravdu, jer zapravo sve šume, koje se danas nalaze na području bivše slunjske regimente, nisu još dovoljne, da se pravoužitnicima u potpunom smislu riječi pruži njihova potreba, te olakša teška dužnost plaćanja tako visokih pristojba. Dopitanjem svih državnih šuma i ujedno pripojenjem šuma zemljišnih zajednica moglo bi se ipak dotjerati, da se godišnjim etatom pokrije najnužnija ogrijevna i građevna kompetencija. Za pokriće godišnjih troškova imala bi se tekom jednog desetgodišta, a eventualno i kroz dulje razdoblje, sa vremenitim prodajama starijih sastojina. makar i uz prehvat na užitku, gdje gospodarstvene prilike dozvoljavaju, u današnjinTdržavnim šumama, a djelomično i u nekojim predjelima imovne općine, stvoriti jedna nepotrošiva glavnica od bar 4 milijona kruna u novcu ili zalihi, s kojom bi se lih u tu svrhu gospodarilo. Sa prihodima iste i drugima nuzprihodima, kao i postepenim utjerivanjem zaostalih šumski šteta našao bi se donekle izlaz. |