DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 12     <-- 12 -->        PDF

21«


Ta pitanja jesu bezuvjetno:


1. Revizija segregacije šumskih posjeda. 2.
Uređenje zemljišnih zajednica.
3. Kolonizacija.
Ne sumnjamo u dobru volju narodnog predstavničtva,
da će prema prvotnoj objavi Njegovog Visočanstva Regenta
Aleksandra upravljenu na narod riješiti povoljno ta pitanja,
ali ipak obzirom na raznolikost prilika prema pojedinom
kraju, a jer ima i takovih, kojima nije poćudno, da se ta
pitanja zaista pravedno riješe, smatran dužnošću za odnošaje
užeg korduma, a na korist ovog siromašnog naroda
iznijeti nekoje misli, koje bi morale biti glavnom direktivom
gore navedenih pitanja, ako se želi udovoljiti pravdi.


Za vrijeme bivše austro-magjarske vlade nije bilo moguće
niti djelomično izpraviti nepravde. Pokušavalo se mnogo
puta, ali redovno svaka molba ostade glas vapijućeg, a
obećanjima ni kraja ni konca.


Nadajmo se, da ćemo u našem novom kraljevstvu naići
na razumjevanje kod mjerodavnih faktora, pak da će skora
budućnost pravedni cilj realizirali.


1. Revizija segregacije.
Ovdje spadaju u prvom redu diobe šumskih posjeda
između države i imovnih općina.
Kojim su načinom postale imovne općine i koja je
njihova svrha, to je svakome šumaru dobro poznato, no
nije ipak široj javnosti poznato, kako to da imamo bogatih
i pasivnih imovnih općina, i zašto su ove pasivne.
Otkup šumskih služnosti zakonom od 11./7. 1871. iz
državnih šuma otstupom polovice posjeda po vrijednosti,
bez obzira, dali će se nova kreirana imovna općina moći
financialno trajno uzdržavati, a u prvom redu namirivati
potrebe ogrijevnog i građevnog drva za pravoužitnike, jest
svakako jedan protupravan i nepravedan čin, koji se mogao
provesti samo silovitim načinom u pomanjkanju stručne i
juridičke obrane neukog seljaštva.
Kroz stoljeća krvlju i pepelom vlastitih kuća stečeno
pravo današnjih krajišnika za obranu civilizacije zapadne
Evrope, nije se u nikojem slučaju smjelo prikratiti niti
oduzeti, a još manje pomenutim zakonom odrediti, da za