DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 35     <-- 35 -->        PDF

toga glavno to, da bi se tom poslu moralo pristupiti odmah,
da se dio putne mreže, koja se imade provesti, izgradi barem
do najvećih za sječu zrelih čestica, te se što prije malo
po malo odterete sada aktivne šumarije i da se što bolje
unovči drvo, koje će neposredno posiije uvedenja normalnih
prilika imati najveću potražbu.


Da se doista odmah započne s gradnjom na svim linijama,
ne će biti dostatan samo spomenuti dio utrška, nego
će se potrebna svota morati nabaviti kreditom, koji će se
tim dijelom utrška godišnje otplaćivati.


Znamo, kako se je i u predratno vrijeme nerado davalo
za investicije šumarske i kod vlada, koje su inače
svom silom nastojale, da pridignu svoje šumarstvo. Govori
se, da je bivši ugarski ministar poljodjelstva grof Serenyi
svojedobno samo zato otstupio, što mu min, financija Teleszky
nije dao potreban kredit za šumske investicije. Danas,
kada su nam potrebite milijarde za restauraciju na svim linijama,
slabe nade možemo gojiti, da će se za invensticije
šumarske moći dati onoliko, koliko bi trebalo.


Zato mislim, da bi se stvar dala tako urediti, da se
šum. uredima dade stanovita autonomija.


Oni bi do potrebnog kredita lahko došli, a otplatili bi
ga po vladi određenim dijelom prihoda, za koji dokažu, da
je uslijed izgradnje komunikacija porasao.


Mislimo, da će na taj način dobiven dohodak dostajati,
pa se ne će morati posizati za unovčenjem višegodišnjeg
etata najedanput U slučaju, da bi izgradnja naših šum, komunikacija
zahtijevala i tu žrtvu, ne bi trebalo od nje zazirati,
kao., što se ne zazire kod elementarnih nepogoda (vjetrovi,
požar i t. d.), kada se godišni etati prekorače. Razumije
se samo po sebi, da bi se taj izdatak morao prištediti
na etatu kasnijih godina.


Izgradivši tako šumska prometila, postići ćemo na početku
ovoga poglavlja istaknuti cilj, da za sada pasivne
šume postanu aktivne, a prihod drugih da se poveća.


Na taj ćemo način svaki pa i najudaljeniji kutič šume
otvoriti tržištu. Nigdje ne će truhnuti drvo tek zato, jer se
radi nestašice puteva nije moglo izvesti. Danas imade još
takovih krajeva domovine, gdje su trgovci već kupljeno drvo
ostavili da istruhne, jer su s tim imali manje gubitaka, nego