DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 33 <-- 33 --> PDF |
, / ^ _____ " ^^´^´ jer svatko, tko je kod taksacije služio znade, kako su se ti podaci višeput skupljali, prema potrebi „zaokruživali" te u.´ u uredu „korigirali". Naročito vrijedi to ondje, gdje se godišnji podaci za površine i drvnu masu sječina nisu kroz zadnjih desetak godina najpedantnije bilježili tako, da se faktična drvna masa u naravi razlikuje od one u gospodarstvenoj osnovi.´" 2, Oplrodnja bi se mogla u .crnogoričkim i bukavim šumama od 120 god. sniziti na 100 godina. U nekim državama bivše njemačke carevine vidimo takozvano financijalno gospodarstvo, koje ima za osnovu turnus od 80 godina. Drugdje opet, kao i ;k6d. nas, .prevlađuje gospodarstvo, koje se osniva na najvećem čistom dohotku, koje ima za osnovu 120 god. dugu ophodnju. Cilj državnog gospodarstva mora biti sačuvanje šume ,za .potomstvo, pa se za^ to´mora zadovoljiti manjim kamatnjakom, nego li ga traži financ. gospodarstvo s kratkom ophodnjom. Guttenberg veli, da gospodarstvo treba tako urediti, da šumski posjed, sastoječi se iz tla i^"^drvne zalihe, uz što moguće veći čisti prihod, donosi i odgovarajuće kamate. Mislim, da bi se tom cilju potpuno udovoljilo, kada bi se za spomenute šume odabrala sponienuta ophodnja za 100 godina, koja leži u sredini između jedne i druge skrajnosti. To je tim opravdanije, što za to vrijeme postižu navedene vrste drveta sasvim dostatne di-, menzije, a uz povoljan financijalan rezultat, koji je danas najvažniji, postigao bi se i´uspjeh sa stručnog gledišta, da bi se naime svjetla i sunca željan pomladak tim brže oslobodio. Nakon toga bi se uz poznatu drvnu gromadu — koja ne bi samo uslijed gore spomenute korekture, nego´ i uslijed priličnih ratnih prištednja porasla— ustanovio povećani godišnji etat. No tu moramo na čas popostati. Ako bi nastojali onako određeni drvni etat na svim područjima najedanput unovčiti, postigh bi uslijed pomanjkanja komunikacija šumskih dosta malen prihod drveta na panju. A nama je svrha, da taj prihod baš u interesu izgradnje tih komunikacija podignemo. Da se to postigne, mora se prekinuti s predrasudama, koje vladaju kod teorije o uređenju šuma. ^ Geza Unzsnay, koji je u cijeloj bivšoj Ugarskoj priznat/´ kao prvi kapacitet u tom pitanju, kritizira već u svojoj stu |