DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 32     <-- 32 -->        PDF

176 ,


i bno-u za šumske puteve. Ta on će nam rado platiti kama^
e´^za uloženu glavnicu u povišenoj cijeni za drvo, samo
da ga lišimo te brige. A to nam je i dužnost već iz razloga
racionalne razdiobe posala, ^ ^


Istinitost ovih izvoda potvrđuju svi šumoposjeanici, koji
su već odavna sami gradili šumska prometila. Naše imovne
općine i privatnici* gradili su lijepe šumske željeznice i
puteve, a gradila ih je donekle i država. Ne pošto je
kod državnih šuma u glavnom prevladalo opisano načelo,
nije neopravdan strah, da bi ono moglo još neko vrijeme
prevladavati tim više, što je danas teško i pomisliti na kakove
veće investicije. Pošto je pak gradnja prometila u interesu
dizanja prihoda naših´ šuma neodgodiva, ne će biti
na odmet pozabaviti se s pitanjem, na koji ćemo način
doći najbrže do potrebne šumske putne i željezničke mreže?


Samo se od sebe razumije, da šumarstvo ne će za pokriće
svojih investicija tražiti novca drugdje, nego u šumama.
Stara je stvar, da prodaja drveta, koje je ležalo na površini
novo sagrađene ceste, pokriva sve izdatke gradnj*, a
da se i ne spominje vrijednost, za koju će šuma porasti i
viška, koji će se uslijed toga dobiti kod narednih sječina.


Ma koliko se tko tužio na šumsku politiku bivše ugarske
vlade, za jedno joj moramo biti zahvalni: za njezin
konzervatizam u brdskim erarskim ´ šumama u Hrvatskoj.
Tome konzervatizmu možemo zahvaliti, da u tim krajevima
imade šumarija, gdje tako reci nema čestice, u kojoj se
ne bi moglo odmah sječi. Uslijed preborne sječe, koju je
tek pred clesefak godina zamijenila oplodna sječa, nastale
su površine s gustim mladikom, koji željno očekuje konačnu
sječu.


To je činjenica, koja nam kod pitanja novca za investicije
ne smije biti irelevantna.


Zato mislim, da bi program za najbližu budućnost mogao
biti ovaj:


L Po šumarijama bi se imala ustanoviti točna drvna
gromada svih za sječu zrelih sastojina. Sadašnji podaci gospodarskih
osnova ne bi se smjeli prihvatiti bez korekture,


^ r.,nt;^´**´^^i^´i^ ^^^^^^ ima priHke, da se u svojoj najbližoj okolici osvjedoči
mr?/i^ ; 1 ´ "^ M´"´^ ´"-^^´-^ Thurn-Taxisa, koje su snabdjevene lijepom putnom
p^n^z^ć^ ^´ ´´´^´ ´´´ ´^´"^ ^"´´^´´´ ""´´ ´ ^ ^^"^´^^ ^^^´^-^^^ ^^^^^ ^«i^ ^^