DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 31     <-- 31 -->        PDF

moposjednik, recimo erar i to zato, jer on posjeduje prve 1
glavne preduvjete za ta] posao, a to je brza maiiipulacija,
gipkost i jednostavnost uprave te osoblje s prinijernim djelokrugom.
Ta poznata je stvar, da neškolovani škriban jednog
trgovca imade kud i kamo veći djelokrub nego li šumarski
tehničar n. pr. kod erara. Istina je, da je i proračun
privatnog šumskog trgovca elastičniji od državnog, no ni
trgovac ne želi raditi s deficitom. Pa ako se i ne može kod
državnog činovništva ići tako daleko s proširenjemi djelo


kruga, kako se to može kod privatnog, mogla bi se´ ipak
dati neka sloboda kretanja u granicama odobrenog proračuna.
Uvjeren sam, da bi baš ta sloboda, to povjerenje,
kod´ 99´Vo činovnika potaklo želju za plemenitom utakmicom.
Ako i ne bi to nastojanje imalo kod svih plemenite, aitruističke
motive, nego bi to neki te neki činili samo iz želje
za nagradom, unapređenjem^ da se istaknu i t. ±, rezultat
bi ipak bio isti t j , i državno bi činovništvo, postiglo onu
gipkost i elastičnost, koja bi i državnim pothvatima zajamčila
sličan uspjeh, koji postižu i privatni, a od svega bi se
postepeno dizao prihod šuma.


Ako se dosljedno provađa načelo^ da kupci sječina
grade šumske ceste, onda to baca sjenu na šumare i prikazuje
njihovu spremiU iluzornom. U takovoj šumi, gdje šumar
nema drugog posla, nego da procijeni na prodaju
određenu šumai, a poslije toga da pazi, da se ne prekorače
granice sječe, a uz to samo u pisarni-riješava akte korniplicirane
uprave, i nehotice se pita: što je još ostalo od
njega — tehničara? U što je on lupao glavu studijem različitih
tehničkih predmeta, gradnja i m.ehanika, kada bi svoj
šablonski posao m^ogao obavijati i bez tog studija. Kada
bi ga možda točnije i pedantnije obavio isluženi narednik
bivše c= i kr, vojske tek uz više mjesečnu praksu!


Kada dakle i ne bi bilo prevažnih financijalnih razloga,
reputacija i prestiž šumara mora zahtijevati, da u njemu
povjerenoj šumi on sam gradi šumska prometila.


Ta šumski trgovac imade drugog posla. On traži tržište,
sveze sa inozemstvom, izrabljuje konjukture, osniva šumskoindustrijska
poduzeća i opskrbljuje ih drvetom i t d,, obavlja
dakle one poslove, kojih djelokrug leži izvan šume. Da on
tim velikim zahtjevima zadovolji, ne smijemo mu naprtiti još