DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 30     <-- 30 -->        PDF

je javnom dražbom kupio jednogodišnju sječu, a za drugu


godinu nije bio za isto siguran, nije mogao ulagati većih


investicija za gradnju puteva, već je stare vlake popravljao


tek tolikOj koliko je za izvoz svojih drva trebao. Sto nisu


onda od popravljenog puta pokvarili kirijaši s teškim pari


zerima, uništile su oroletne kiše.


I tako su naše hrvatske šume dobile malo cesta od


šumskih trgovaca, jer ono prastaro načelo, da se mnogo


godišnje sječe izdaju unaprijed ugovorom u zakup, nije


htjela ugarska vlada ni kod nas prakticirati-, imajući i kod


kuće dosta predbacivanja radi starih ugovora u karpatskim


i erdeljskim šumama, koji su se u stručnim listovim*a spo


minjali kao sramota madžarskog šumarstva.*


Uvjereni smo, da ćemo se danas lakim skokom prebaciti
preko tog zastarjelog načela^ koje samo sebe pobija,
ako postavimo pitanje ovako: Kada se s\xm. trgovcu uz
jamstvo za višegodišnju sječu isplati gradnja šumskih prometila:
cesta, željeznica, žicara i t, d. tako, da nakon više
godina može to prometilo predati u vUisništvo šumoposjednika
bez ikakve odštete, zašto se to ne bi isplatilo šumoposjedniku,
recim.o državi? Ako se trgovcu isplati, oiida je
jam.ačno našao svoju korist u tome, što je šumu dobio
unaprijed uz cijenu, kraj koje je mogao u prometila uloženu
invensticiju nakon desetak godina gavalirski prepustiti sumoposjedniku,


4 da stvar obrnemo, možemo pitanje i ovako postaviti:
zar se nije miogla ta šuma prodati iiz redovitu cijenu,
a za višak isto tako sagraditi dotično prometilo te ga na
uporabu prepustiti trgovcu uz stanovitu odštetu, ili drvo
izvesti na skladište, pa ga tamo prodati šum, trgovcu?


Ako računi pokazuju, da se ono prvo bolje isplaćuje,
onda krivnju za to ne smijemo tražiti drugdje, ´nego u već
spomenutom birokratskom sistemii, kraj ´kojeg bi gradnja
željeznice u vlastitoj režiji vrlo lahko m.ogla svršiti fijaskom.


Dakle ne će samo radi gradnje žicare ili željeznice jeftmo
prodana šuma obogatiti trgovca, nego će on i tu željeznicu
sagraditi mnogo jeftinije, nego li mnogi veliki šunleks.^
S[^L^n´´f ^^ drugi kupiU su na ugovore na 40-50 ROCI siine kom


plekse sunui uz neznatnu svotu od par filira po m^^ i ti s>^ se ugovori urote


zali sve Cio u najnovije doba, »K^von proit