DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 26     <-- 26 -->        PDF

170 __


Tko pozna mučni rad nas šumara^ koji smo od postanka
imovnih općina stvorili krasne šume, pošumili bezbroj
čistina, obavili uređenje, sagradili zgrade za šumarije i
lugarnice, obavili onieđašenje i i d., i t. d., pa da se danas
po mišljenju Dra. Nenadiča te šume podijele na z. z. ili
sela, ustati će proti tomu predlogu u interesu imovinskih
šuma, suvlasnika njihovih i domovine naše, jer je uvjereni
da bi sav taj trud od preko 45 godina bio uzaludan i da
bi tih lijepih šuma već za 10 godina nestalo, a iz njih da
bi nastale šikare i pašnjaci, a narod ostao bez svega.


Pitati če Te a zašto? Za to, jer će se svaki pojagmiti,
da što više užije iz seoske šume, a po gotovo ljudi, koji
imaju blago i radnu silu, a sirotinja ostat će kratkih rukava.


Velika je´ to stvar g. profesore ! Razcijepkana se šuma
teže čuva i brani nego skupna cjelina pod dobrom i strogom
upravom, a tko pozna psihu našega naroda, a naročito sada
u to doba, kad ljudi neshvaćaju u čem se sastoji sloboda,
taj mi mora vjerovati, da pravo govorim. ´


Osim toga koliko bi se šume uništilo u prelaznom stadiju
do provedbe diobe,-a kako bi se teško-takova.provela,
kolika povjerenstva, tužba, utoka, nezadovoljstva i t ±
pojmit će svatko bez obzira na veliki trošak i dugotrajnu
proceduru diobe.


Ne tako, nego manjkajuču šumu dodijeliti imovnim
općinam.a od državne šum.e, ne badava, jer će država teško
dati od svoga, već neka im.ovne opčine kupe u predjelima
koji graviraju na imovne općine, manjkajuće površine, a
imovne općine neka se riješe poreza i općinskog nameta,
pak će potrebnu šum.u moći kupiti makar i na amortizaciju/


Govorio sam o tom sa razumnim pravoužitnicima i oni
ne će da se imiovne općine šume podržave niti ~ neće da
se podijele, jer. znadu kamo to vodi, dakle neima drugog
izlaza osim toga.


Na taj će način m.oči imovna općina lošije gorivo iz
čišćenja prorede, izravnjanja međa i t ± prodavati i ne
pravoužitnikom kao što su to činile za rata, pak će uslijed
toga prestati i šumske štete, kao što su takovim postupkom
kod gjurgjevačke imovne općine spale u posljednje 3—4
godine za 75V«,