DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 18     <-- 18 -->        PDF

:m


.t)blik debla. Ako ovdje spoim^nemo i razne bolesti i manjkavosti
na deblu, koje su dijelom posljedica infekcije gljiva,
a dijelom još nepoznata nam uzroka, onda lahko uviđamo,
da je u jednoj sastojini samo mali broj stabala, koja prima
tehničku .gradu dati mogu. Ovdje spomenute razne ozlede ^
pogfiješke debala pridolaze također ponajčešće na predo_
minirajućim stablima u mladim sastojinama.


5. R a z d i 0 b a stabala u . s a s t o j i n i. p r e m a
n j i h 0 v 0 i t e h n i č k o j .v r i j e d n o s 11
U njemačkoj šumarskoj, li-teraturi, koja nam je pristupna,
nađemo da je prvi Dr. Heck u svojoj radnji „Slobodna
proreda´"´´´- teoretski proveo razdiobu stabala u sastojini prema
Jijihovoj tehničkoj vrijednosti. On je razvrstao stabla prema
njiliovoj tehničkoj vrijednosti u slijedeće razrede:


a) Uspravna/lijepa i dugačka stabla,
b) Srednje valjana, kraća stabla,
c) Neravna, granata stabla,
ci) Gaćnjaci,
e) jako rašljasta stabla,
/) Jzbojci iz panjeva,
g) Manjičava´stabla;
i njemačke pokusne postaje su svoju osnovu za pro


redne radnje od god, 18.73. napustile, a u novoj osnovi od
god. 1902. razvrstale su stabla za proredu ovako;
I Vladajuća slabla. U ova spadaju sva stabla, koja u
gornjem sklopu krošanja sudjeluju i to:
L Stabla sa normahio razvitom krošnjom i dobrim
oblikom debla,


2. Stabla sa abnormalno razvitom krošnjom ili lošijim
oblikom debla. Ovamo spadaju:
a) Stisnuta stabla.
b) Predrasti (Vorvvuchse) sa lošim oblikom debla.
c) Različita stabla sa pogrješnim oblikom debla, naro


čito gačnjaci.
d) Stabla sa vrlo malom i stisnutom krošnjom.
e) Manjičava stabla.
IL Nadvladana stabla. Ovamo spadaju sva ona slabla,


koja u gornjem sklopu krošanja više ne sudjeluju. U ovu
grupu spadaju:


´´ Dr, Hecic: Frele Durchforstung. Miiadener forstiiche Hefte 1898,