DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 17 <-- 17 --> PDF |
m žati otpor proti vjetra ili uzdržati ravnotežje poremećeno nepravilnim uzrastom. To mjesto je uvijek stalno na deblu, t I njegova podina. Fiziološka zona povećanog prirasta je ^njesto, gdje se hranivi produkti, nastali u svim granama stabia ponajviše stiču, a to je baza krošnje. Ovo mjesto, ako hoćemo da deblo postane puno, mora se neprestano odmicati od mehaničke zone povećanog prirasta, dakle od zemlje. I zaista se ta fizilološka zona, to jest baza krošnje, u sklopljenim, sastojinama vec od mladosti, radi sušenja donjih grana, pomiče sve višje uz debla, a tim postaju debla valjkasta ili puna. Ta punoća daje deblu veću uporabnu vrijednost, jer vrijednost debla ne ovisi samo o kubnom sadržaju, nego ovisi veoma mnogo o duljini i što većoj gornjoj debilni njegovoj, Punoća debalaca je kod mladih stabala mala (oblični je onda broj 0*20 — 0´30), a povećava se do one starosti sastojine/ u kojoj se sklop sastojine počme od naravi progaljivati (oblični. je onda broj 0*50 — O´oO). Od ovog vremena počimlje oblični broj opet nešto, ali tek neznatno padati. Vrsti drveća mogu se prema podacima od K 5 n i g a u pogledu punoće debla ovako poredati: na prvom mjestu dolaze jeja i smreka, a onda se redaju hrast, bukva, ariš, lipa, bor, jasen, javor, trepetljika, brest, ropala, joha i breza. Prema podacima dra Neumeistera iznosi oblični broj smreke sa 30 m visine = 50 jele 30 „ ?? = 50 bukve „ 30 „ ?? = 49 ariša „ 30 „ j> == 48 bora „ 30 „ 9} = 45 borovca,, 30 „ = 45 yi Na mojim .pokusnim plohama-imala su najjača, predominirajuča stabla slabiji oblični broj, nego u potpunom sklopu krošanja uzrasla vladajuća i suvladajuća stabia. Ad. 4. Razne pogriješke ili raanjičavosti debla vrše veliki upliv na njihovu tehničku uporabu. Mnoga posve ravna, čista i puna debla, ne možemo uvrstiti u prvi razred tehničkog drva, ako su zasul četinjavim šumama cesto pridolaze, umanjuju vrijednost |