DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 16 <-- 16 --> PDF |
160 ´__ ^ Ova razlika izražena u procentima, kod pojedinih vrsti drveća (n. pr. 5 — 10"o) ovisi od snietanja u rastu "grana kroz razne kalamitete, od gustoće sastojine´ u mladim godinama (branjevine), od stojbine na kojoj stabla rastu i od starosti sastojine. Kako gustoća sastojine (obrast) na masu odnosno razvoj krošnje djeluje, spomenuli smo već napred; od dobrote tla (stojbine) ovisi drvna masa grana (krošnje) malo. Prema skrižaljkama prihoda i´ prirasta za hrastove visoke šume od Dra. Wim.menauera izračunao sam, da je drvna masa grana u mladim šumama jednake debljine (n. pr. kod poprečnog prsnog promjera od 11 cm.. : na IL bonitetu tla za 37o. j? Hl. „ ,, j; 9 /o 1 JV 17*^/ veća nego na tlu !. boniteta. U deblijim. sastojinama (n., pf. kod 40 cm. poprekog prsnog promjera) je razmjer između drvne mase debla i grana na svim stojbinskima razredima jednak. Bukva pokazuje prema´skrižaljkama prihoda i prirasta od Dra Schvv^appacha (1893.) u tanjim i .debisjim šumama na slabijem tlu manju´ drvnu m.asu grana nego na boljem tku Da se od granatih stabala, koja su produkt rijetkog obrasta, učine debla što vrednija u tehničke svrhe, počelj su stručnjaci već od polovice prošloga, stoljeća praviti pokuse, da to poluče pravodobnim kresanjem ili odrezivanjem nižih grana od debla. Radi skupoće takovih radnja, kao i radi činjenice da takva okresivanja šumskog drveća u mnogim slučajevima ne samo nisu koristila — nego su kadkada, naročito ako su odrezane zelene grane imale preko 5 cm promjera bile i štetne — nisu se ti poslovi oko korigiranja valjanosti debJa u praksi udomili, kako su to mnogi želili. Ideja dakle, da se čišćenjem grana sa deblja nadvladahh stabala poprave tehnička" svojstva tih debala, mora se napustiti. Ad. 3. Treći faktor, koji ´na uporabu stabla upliva je punoća (jedrost) debla. Kod mladih stabala, koja su blizu do zemlje živim granama obrasla, prirast u debljinu je najjači kod podine debla, jer. se tu sastaju i mehanička i fiziološka zona povećanog prirasta; takova mlada stabla imaju ćunjasta debla. Mehanička zona je mjesto, koje mora izdr |