DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 15 <-- 15 --> PDF |
15^ Svako stablo, prepušteno prirodi, nastoji producirati što više onih djelova, na kojima se nalaze rasplodni organi za osjeguranje pomlađenja u svrhu podržanja dotične vrsti drveća, a to su grane sa njihovim mnogim vegetacionim vršcim- a. Zato, kao i radi zaštite debla od direktnih sunčanih zraka, su stabla uzrasla u -slobodnom stanju, duboko dppodine granata. Takovo stablo je možda lijepo za oko estetičara, no ne za oko šumara. Idealno slabio za šumara je ono sa visokim, uspravnim i čistim deblom, sa razmjerno malom normalnom krošnjom tankih grana, kakovo možemo uzgojiti samo njegom u sklopljenoj sastojini. Ako množina stabala u sastojini i nije baš odhična za uspravnost debla, to gustoća sastojine igra veliki upliv na uzgoj od grana čistih debala. Guste su branjevine, u kojima si dolnje grane susjednih stabala u razvoju smetaju te se radi pomanjkanja svjetla i međusobnog šibanja suše i od debla odpadaju — najbolje sredstvo za uzgoj čistih debala. Radi istog uzroka našli smo na našim pokusnim plohama, da su najjača t zv. nadvladala stabla, koja su više mjesta i svjetla za svoj razvoj imala, granatija nego tanja u potpunom sklopu ili nešto potišteno rasla stabla. Razne vrsti drveća ne produciraju jednake mase grana. Od drveća, koja su na dobroj stojbini u .visokoj šumi rasla, producira najmanje grana ariš, naime 6 — 8% od sveukupne drvne mase (sa korjenjem), a onda slijede: Trepeti jika^ sa´ 5 — 107o Breza 5 — 107o Smreka 8 -107o ?J Jela >? 8 — 107o 8 — 10"/, Joha 8 — 157c Bor 5 — 237. Borovac 10 — I57o Brest 33 10 — 207o Javor 33 10.— 207o Bukva Jasen 33 10 — 207o Hrast f} 15 -257o Lipa 33 20 — 257o.´ ^ Gayer: Die Forstbenutzung, 5 izdanje, strana 17. |