DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 13     <-- 13 -->        PDF

15?


Ad L Na prvom mestu staviii smo uspravnost debla, jer
je ona temeljno svojstvo za tehničku uporabu nekoga stabla.
U pogreške kod ovog svojstva ubrajamo neravni uzrast 1
rašljata debla (gaćnjaci). Stabla, kod kojih je os više puta
i- na razne strane uvinuta zovemo posve grbava stabla, a
ako je os uvinuta samo u jednoj ravnini^" kažemo da je
deblo dvobridno savinuto ili u posebnom slučaju da ima
sabljast uzrast. Povod neravnom uzrastu debla moramo tražiti
ponajprije u insolaciji. Samo kod uživanja direktnog
svjetla odzgora- mogu biti stabla posve uspravna. Ako je
stablo nešto potišteno od krošanja susjednih stabala, nagiblje
se i uvija prema mjestu gdje jače upadaju sunčane
zrake, jer su stabla pozitivno heliotropična. Ova´kovo nagibanje
prema strani jačeg osvjetlenja osobito se lijepo opaža
na rubovima šuma. Stabla, koja rastu u dubokim uvalama
imadu osobito lijep uspravan uzrast, jerbo im direktno svjetlo
može samo od zgora pridolaziti. Daljni uzroci neravnosti
debla su vjetrovi, pritisak snijega, odgrizanje vrhova po divljači,
miševi, mraz i slično.


! tio može uplivisati na uspravnost debla. Vrsti drveća
sa dubokom žilom srčanicom zahtjevaju za dobro uspjevanje
i duboko tlo; na plitkom tlu ne m^ože se razviti duboko korjenje,
a to ima za posljedicu lošiji, naročito. grbav uzrast
debla. Lijepe primjere sabljastog uzrasta pokazuju nam debla
n-ekih vrsti drveća, naročito ariša i jasena, a takova nastaju
uslijed sagibanja debla po vjetru ili uslijed pritiska snijega
i leda, a i uslijed naklonjenja prema svjetlijoj strani na strmim
stranama tla.


Grbava debla imaju često spiralni uzrast, gdje os stabla
čini spiralu. Ovakav spiralni tok osi ide u većini slučajeva
samo 2—3 metra visoko, a dalje je deblo uspravno. Cesto
se javlja kod bora. Što je uzrok ovakovom uzrastu ne znamo
točno. Osim već napred navedenih razloga spominje prof.
Dr. H. Maver u raspravi „Floristische und forstliche Studien
aus dem nordwestIichen Russland* kao glavne uzroke: malu
vlagu zraka i temperaturu. On navada, da bor ima u zapadnoj
i istočnoj Pruskoj, Poljskoj, Kurlandiji, Livlandiji i
Ruskoj te u visokim položajima u ostaloj Njemačkoj, radi
manje^ tem-perature, a veće zračne vlage potpuno uspravna


* Vidi Allgemeine Forst- und jagdzeitung 1900.