DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Šume su se redovno čuvale po namještenom lugaru, dočim se pomlađivanja nisu sustavno provađala, jer se je drvo vadilo prebiranjem po cijeloj šumi. Točka 7. Dosadanji poprečni godišnji prihodi i troškovi itd. Do sada je sadanji uživaoc šuma crpio godimice samo samo 12 metričkih hvati ogrijevnog drva, potrebnog za župni dom, te dobivao neznatni iznos za žir i pašu, dok su godišnji troškovi za porez i ine javne daće te čuvanje iznašali prosječno oko 250 K. Ove okol-» riosti će morati (Naslov II1./9. § 22. o. u. n.) doći do izražaja kod proračunanja etata. Šumske štete počinjene koli po ljudima toli po zareznicima i gribovina ne vrše upliv na šumsko gospodarenje i visinu etata. Osim šumske glavnice spomenute u toč. 1. ovog ...đajnog zapisnika, koja se imade, jer. potiče od prodaje ze^ mljišta (otuđenje) smatrati kao vanredni prihod nepotrošivim, postoji još privremeno nepotrošiva glavnica sa danjom visinom od 10.100 K, koja je sadržana u uložnicama hrv. seljačke zadruge u Kravarskom broj 255 i 269. Ova glavnica je nastala iz utržka 327 dozrelih hrastova, koji su preborom izvađeni sa cijelog šumskog posjeda sa ukupnim kubičnim sadržajem od 640 m3. Ova prodaja je uslijedila god. 1910. putem javne dražbe dozvolom Prečas. duhovnog stola u Zagrebu od 23./IX. 1901. broj 4427, nakon što je na istu privolio patronat preko svog dohodarstvenog ureda u Baniji (kod Karlovca) riješenjem od 18./X. 1901. broj 176. Ovim se gospodar, programom dakle imade konačnp riješiti pitanje tangente pripadajuće od gornjeg iznosa današnjem uživaocu za vrijeme od 12 \ godina, jer je isti sa 1. julom 1901. br. 2704 imenovan ondje župnikom, a, redovitom sječom namirivao samo potrebu na ogrijevnom drvu, a za oto vrijeme za porez i čuvanje izdao (1272 X, 250) okruglo 3000 K. Konačno će se iz te glavnice imati namiriti troškovi oko uređenja šuma i sastava gospodar, programa, koji već po svojoj naravi ne spadaju na redovite izdatke, te niti ne mogu teretiti samo današnjeg uživaoca, a to tim manje, što je taj posao obzirom na veliku r a zcjepkanost posjeda i nepravilnost međa, koje se oriet tiču najviše šuma privatnika bez uređenih međa te qbzirom |