DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Čl. 27. ; Uvrštenje u plaćevne razrede. Čirovnici i službenici koji spadaju u nadležnost šumarske direkcije u Zagrebu uvršćuju se u ove plaćevne razrede: u peti razred: šef državne šumarske direkcije, u šesti razred: šefovi svih odsjeka šumarike direkcije, u sedmi razred: šumarski savjetnici, šumarski nadzornici I. raz reda i Šumarsko-računarski nadsavjetnik. u osmi razred: šumarski nadinžiniri, šumarski nadzornici II. razreda i računarski savjetnici, u deveti razred: šumarski inžiniri, šumarski nadpovjerenici, šumarsko-računarski revidenti, upravitelj pomoćnog ureda, nadoficijali i protustavnici, u deseti razred: šumarsko-inžinirski pristavi, šumarski povjerenici, šumarsko-računarskt protustavnici, pisarnički oficijali, u jedanajsti razred: šumarsko-računarski oficijali, pisarnički oficijali i akcesiste. Svi gore navedeni činovnici uvršćuju se u pojedine razrede sa onima naslovima, koji su po najnovijim zakonima u kreposti. Činovnici pojedinih razreda mogu biti samo ona lica, koja po postojećim zakonima mogu u pojedine razrede biti imenovana. Čl. 28. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom potpisa. Naredbe. Predhodne odredbe ministarskog savjeta za pripremu agrarne reforme. I. Raskidanje kmetovskog odnosa. § I- Kmetovski (čivčijski) -odnos u Bosni i Hercegovini, zatim u novim krajevima Srbije i Crne Gore razrješuje se, a novo se stvaranje kmetovskog (čivčijskog) odnosa zabranjuje. § 2. Dosadanji kmetovi (čivčije) proglašuju se slobodnim vlasnicima dosadanjih kmetovskih zemlja. §3. Dosadanji vlasnici (age) dobivaju za oduzetu zemlju odštetu, koju im garantuje država. Posebnim će se zakonom odrediti visina odštete i način, kako će se ona isplatiti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 70 <-- 70 --> PDF |
§4. U odštetu ima se uračunati i kmetovske dugovine (hak) za 1»18. godinu. §5. Do rješenja pitanja o odšteti, davat će se dosadanjim vlasnicima, kad zatraže, privremena renta razmjerno njihovom dosadanjem dohotku od kmetovskih zemalja. Isplaćena privremena renta obračunat će se naknadno. Dosadanjim vlasnicima zemljišta, koji bi uslijed raskidanja kmetovskog odnosa htjeli umjesto rente ili odštete ili dijela istih dobiti odgovarajuću vrijednost u zemljištu i to u tolikoj mjeri, u koliko je mogu sami obrađivati, dat će im se zemlje od ekspropriiranih velikih posjeda ili od državnog zemljišta. §6. Do daljnje zakonodavne odredbe obustavljaju se svi sporovi (parnice) i sva izvršenja (ovrhe), što su u toku, a koja su nastala iz kmetovskog (čivčijskog) odnosa. Isto se tako obustavljaju tužbe, parnice i ovrhe radi naplate dužnih uknjiženih tražbina na dosadanjim kmetovskim zemljama. Konačno se do daljnje zakonodavne odredbe obustavljaju: tužbe, parnice i ovrhe radi plaćanja anuiteta na temelju ranijeg (fakultativnog) otkupa kmetovske zemlje. II. Raskidanje kolonatskog odnosa. § 7. Kolonatski i ostali kmetstvu slični odnosi između gospodara zemljišta i težaka u Istri, Goričkoj, Dalmaciji i drugim oblastima Kraljevstva Srba, Hrvata i olovenaca raskidaju se saobrazno ustanovama prvog poglavlja (§ 1.—6.) ovih odredaba. §8. Proglašuju se ništetnima sve presude, koje su tečajem ovog rata na korist vlasnika zemalja u gore (§ 7.) navedenim oblastima Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca bile izrečene u sporovima radi razvrgnuća težačkog (kolonatskog) odnosa, te se u svim ovakvim slučajevima ima povratiti ono stanje, koje je bilo na snazi u početku rata. Tako uspostavljeni odnos ima se onda razvrgnuti prema propisima ovih odredaba. Izuzimaju se slučajevi u kojima je vlasnost dotičnog zemljišta do> dana proglašenja ovih odredaba uz dobru vjeru prešla u treće ..... |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 71 <-- 71 --> PDF |
III. 0 razdiobi velikih posjeda. * ^ § 9. Svi veliki posjedi na teritoriju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ekspropriišu se. Iz njihove površine dat će se zemlje onim državljanima, koji se bave obrađivanjem zemlje, a zemlje uopšte nemaju ili je nemaju u dovoljnoj mjeri i to toliko, koliko mogu sami sa svojom porodicom obrađivati. Prvenstvo kod ove razdiobe imadu invalidi, udovice i siročad ratnika, vojnici i dobrovoljci, koji su se borili za oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. O preostaloj površini ekspropriiranog zemljišta, kao i o tome, što se smatra velikim posjedom u smislu ovih odredaba, odredit će se posebnim zakonom prema posjedovnim i ekonomskim prilikama pojedinih krajeva. § 10. Bez obzira na ustanove § 9. proglašuju se odmah vejikim posjedima: a) sva fideikomisna dobra; b) svi posjedi, koji imaju površinu označenu pod tačkom c), a koji su izdani pod zakup jednom zakupniku ili koji uopšte nisu ili su samo djelomično obrađeni; c) oni posjedi, koji obuhvataju površinu od bar 100—500 jutara (po 1.600 kvadratnih hvati) obradivog zemljišta prema posjedovnim i ekonomskim prilikama svoga kraja. Ovi će se posjedi odmah podvrći privremenoj razdiobi (§ 14.) redom od najvećeg prema sve manjem. §11. Odšteta veleposjednika za ekspropriiranu zemlju, njena visina i način otplate odredit će se naknadno zakonodavnim pute´m, a dotle se ima postupati saobrazno. (§ 5.) 5 12. . . Bez odštete oduzimaju se ovi posjedi: a) svi posjedi habsburške dinastije i članova habsburške carske porodice; b) svi posjedi dinastije neprijateljskih zemalja; c) svi posjedi, koji su negda darivani tuđincima za usluge, učinjene habsburgovcima, a nisu dosad prešli u treće ruke. § 13. U § 11. predviđena odšteta za one posjede, koji su nabavljeni za vrijeme rata i za koje postoji osnovna sumnja, da su stečeni nerazmjernim ratnim dobitkom, ne će se isplatiti vlasnicima, dok se ne donese posebni zakon o postupanju s ratnim dobicima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 72 <-- 72 --> PDF |
§ 14. Dok se razdioba velikih posjeda ne bude mogla definitivno provesti u smislu § 9., dotle će država posjede, označene u § 10., izdavati osobama navedenim u § 9. privremeno pod zakup u manjim ili većim kompleksima. Zakupnina ustanovit će se naknadno prema mjesnim prilikama. § 15. . Razrješuju se svi zakupni ugovori nad onim velikim posjedima, koje sam zakupnik ne obrađuje kao stručni ekonom ili kao zemljoradnik sa svojom porodicom. Zakupni ugovor nad velikim posjedima, koji su izdani u zakup u manjim parcelama osobama, označenim u prvoj alineji, ne razrješuje se do daljnje zakonske odredbe, samo se ugovorena zakupnina kao i način i rokovi otplate na zahtjev interesenata može proglasiti ništetnora, pa će se ponovno odrediti prema mjesnim prilikama. Saobrazno ovim ustanovama ima se postupati i kod zakupstvu sličnog odnosa u Bosni i Hercegovini, poznatog pod imenom : priorci, pridržnjci, prisjednici, napoličari. § 16. Zabranjuje se davanje zemljišta u podzakupe, a u koliko takovi postoje, giavni se zakup razrješuje. Podzakupa ostaju do daljnje zakonske odredbe kao zakupnici u posjedu podzakupljenog zemljišta, te će se s njima postupati kao sa zakupnicima u smislu § 15. alineja druga. Od ove ustanove izuzeti su bdnošaji podzakupa dosad nastalih između zemljoradničkih (seljačkih) zadruga, njihovih centrala i njihovih članova. No na zahtjev podzakupnika može se ili visina zakupnine i rokovi plaćanja podvrgnuti reviziji saobrazno prvoj alineji ovog §-a, ili podzakup uopšte razriješiti. IV. Š u m s k i posjedi. § 17. Svi veći šumski kompleksi * prelaze u svojinu države, pa će zemljoradnici u njima imati pravo na popašu i drva za ogrijev i građu. § 18. Odšteta vlasnicima šuma, kao i reguliranje seljačkih prava na popašu i drva odredit će se specijalnim zakonima. * Manji šumski posjedi su prema tumačenju ministra V. Korača oni, koji podmiruju potrebu na drvu vlastitog kućanstva. (Vidi Jugosl. ekonomista br. .) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 73 <-- 73 --> PDF |
V. Revizija segregacija. § 19. U krajevima, gdje su bivši kmetovi (podanici) segregacijom oštećeni u korist vlastelina (spahije), ima se na zahtjev oštećenima provesti revizija. VI. Državni ured za agrarne reforme. § 20. Za provadjanje agrarne reforme osniva se naročiti „Državni ured za agrarnu reformu". U njegov djelokrug spadat će i pitanje unutarnje kolonizacije, repatriiranje naših iseljenika u Americi i drugim zemljama i uopšte preselenja Srba, Hrvata i Slovenaca, koji danas´žive u drugim državama. Ovaj će ured stajati pod nadzorom Ministra za Socijalnu Politiku, pa će se o njegovom sastavu i djelokrugu stvoriti posebna uredba. VII. Zaključne ustanove. §21. Ove se odredbe ne odnose na onaj teritorij Srbije, koji je ona imala do 1912. godine. §22. Nitko nije vlastan po ovim odredbama dobiveno zemljište do daljnje zakonske odredbe ni otuđiti ni založiti, niti uopšte drugom u posjed predati. Svaki ugovor protivan ovim odredbama ništavan je. § 23. Blagodati ovih odredaba gubi svaki onaj, tko iza proglašenja ovih odredaba bude otimao, samostalno dijelio ili pljačkao tuđe posje4e, te bude radi toga osuđen. § 24. Ove prethodne odredbe stupaju na snagu danom proglašenja u „Službenim Novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca" i imadu se podnijeti Narodnom Predstavništvu na naknadno ustavno odobrenje. Provedba se povjerava Ministru za Socijalnu Politiku. U Beogradu, 25. februara 1919. godine. Ministar za Socijalnu Politiku Vitomir Korač s. r. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 74 <-- 74 --> PDF |
îée Naredba o ustrojstvu ministarstva šuma i rudnika U ime Njegovog Veličanstva Petra I, . po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Mi Aleksandar Nasljednik Prestolja Na predlog Našeg ministra šuma i rudnika, a po saslušanju Našeg ministarskog savjeta i na osnovi § 2. zakona o ustrojstvu centralne državne uprave propisujemo ovu Naredbu o ustrojstvu ministarstva šuma i rudnika I. Opće odredbe. ; Ci. i. Pored postojećih ministarstava u smislu § 2. zakona o ustrojstvu centralne državne uprave od 10. marta 1862. god. a na osnovi kraljevog ukaza od 7. decembra 1918. god. ustanovljava se „Ministarstvo šuma i rudnika". Njegove se funkcije rasprostiru na cijeli teritorij kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Čl: 2. .,´;. Ministar šuma i rudnika najviša je upravna i nadzorna vlast nad svim šumskim i rudarskim ustanovama, kao i u svima poslovima, koji se tiču šuma i rudnika na cjelokupnom teritoriju kraljevstva, te ta vlast, u koliko je prema ptstojećim zakonima do sada pripadala drugim nadleštvima, prelazi sada na ministarstvo šuma i rudnika. \ Čl. 3. Ministar šuma i rudnika u itiie države raspolaže i upravlja državnim šumama, adama i rudnicima, a nad šumama gradskim, općinskim, seoskim ([zemljišnih zajednica), plemićkih, poveljnih i imovnih općina, zakladnim, manastirskim, crkvenim, vakufskim, vlastelinskim i šumama beneficija, nadarbina i ostalih korporacija i privatnim,.kao i privatnim rudarakim poduzećima vodi nadzor po odredbama postojećih zakona. On propisuje pravilnike za izvršenje tih zakona i stara se o unapređenju šumarske i rudarske struke, i zastupa državu u pitanjima, koja se tiču .šuma i šumskih zemljišta, kao i rudnika i rudišta. No ovo pravo zastupanja države pred sudovima i drugim vlastima ministar može prenijeti i na koga drugog organa državne uprave. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 75 <-- 75 --> PDF |
I37 CL.4 . ;.-r .´-*. ; p-»;-d «?.´J Sve ove poslove ministar šuma i rudnika vrši preko ustanovljenih glavnih direkcija i općeg odjeljenja, preko šumarskih i rudarskih nadleštava, saobrazno postojećim šumarskim i rudarskim zakonima i propisanim pravilnicima u kraljevstvu. Sastav ministarstva šuma i rudnika. Cl. 5. Radi bržeg i; točnijeg otpravljanja poslova u ministarstvu šuma i rudnika stoje slijedeći organi i odjeljenja; 1. Glavna šumarska´direkcija. 2. Glavna rudarska direkcija. 4. Opće odjeljenje. Na čelu glavnih direkcija stoje glavni direktori, a na čelu općeg odjeljenja načelnik. Oni upravljaju i rukovode poslovima svojih direkcija, odnosno općeg odjeljenja i staraju se 0 točnom i urednom izvršenju njihovom saobrazno zakonskim odredbama i nose punu odgovornost za pravilan tok poslova u njihovim direkcijama odnosno odjeljenju. Oni imaju pravo : a) đa postavljaju, unapređuju, premeštaju i otpuštaju neukazno osoblje područnih nadleštava i ustanova; b) da daju dopuste područnom ukaznom i neukaznom osoblju do mjesec dana; v) da preko računovodstva ovog ministarstva traže otvaranje kredita i kao naredbodavci drugog stepena da izdaju naloge za isplatu dotičnoj blagajni, u granicama budžetom odobrenih kredita; g) da angažuju izdatke za materijalne potrebe do 1000. — dinara i d) da vrše sve druge poslove i donose riješenja po predmeTtima, koje im ministar bude svojom odlukom stavio u nadležnost. Pomoćnici direktora. Čl. 6. Direktorima pomažu u radu pomoćnici direktora. Kad je direktor odsutan, pomoćnik ga zastupa u dužnostima. Inače pomoćnik radi sve poslove, koje mu direktor odredi. Organizacija direkcija.´ ČL 7. Direkcije dijele se na odjeljenja, a odjeljenja na odsjeke. Na čelu svakog odjeljenja stoji načelnik, a na čelu odsjeka inspektor, sem odsjeka za računovodstvo. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 76 <-- 76 --> PDF |
, J Osim toga postoji potreban broj šumarskih, rudarskih i manipulativnih činovnika, geologa, kemičara, inžinjera, geometara, arhivara i posluge, a kod odsjeka za računovodstvo potreban broj računovodnih činovnika. Broj ovog osoblja utvrđuje se budžetom, a raspored njihov po odjeljenjima i odsjecima čine direktori. Načelnici odjeljenja neposredno se staraju, da se poslovi u njihovm odjeljenjima pravilno i na vrijeme otpravljaju. Oni vrše nadzor nad osobljem svoga odjeljenja. Oni su referenti direktoru za sve poslove svoga odjeljenja i podnose mu konkretne predloge o svim reformama u drugim tekućim pitanjima, izrađuju naredbe i uputstva, odnoseća se na poslove njihovog odjeljenja. II. Posebne odredbe. A Glavna šumarska direkcija. Čl. 8. Glavna šumarska direkcija dijeli se na pet odjeljenja: 1. Administrativno odjeljenje; 2. Odjeljenje za pošumljenje goljeti i uređenje bujica; 3. Tehničko odjeljenje; 4. Odjeljenje za eksploataciju šuma i 5. Odjeljenje za komunalne i privatne šume. Djelokrug i sastav odjeljenja. Čl. 9. Administrativno odjeljenje. Administrativno odjeljenje dijeli se na tri odsjeka : a) Administrativno-personalni odsjek; b) Odsjek za šumarsku nastavu i pokusne postaje i v) Odsjek za statistiku. A) Administrativno personalni odsjek. Ovaj odsjek vrši sve administrativne poslove glavne šumarske direkcije; upravlja bibliotekom, šumarskim zbirkama i t. d., vodi evidenciju o cjelokupnom šumarskom osoblju; vodi status i službene listove — sposbbnike svih službenika; razrađuje predmete za postavljanje, unapređenje, umirovljenje, otpuštanje i odlikovanje šumarskih činovnika; vodi evidenciju o odobrenim dopustima, premještajima i kaznama i izrađuje uverenja o službenim podacima za šumarske činovnike. Upravlja djelovodstvom i arhivom glavne šumarske direkcije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 77 <-- 77 --> PDF |
B) Odsjek za šumarsku nastavu i pokusne postaje. Razrađuje sva pitanja, koja se tiču teoretskog i praktičnog obrazovanja šumarskih činovnika, pomoćnih šumarskih činovnika i službenika (čuvara šuma). Upravlja stipendijama i potporama za posjećivanje šumarskih stručnih škola i tečajeva kao i zakladama (fondovima) za uzgoj djece šumarskih činovnika. Brine se za postavljanje i pravilnom funkcioniranju šumarskih pokusnih postaja. B) Odsjek za statistiku. Ovom odsjeku spada u dužnost da pribira i obrađuje statističke podatke u svima granama šumskog gospodarstva i vodi evidenciju prometa šumskih proizvoda. Čl. 10. Odjeljenje za pošumljenje goljeti i uređenje bujica» Ovo odjeljenje ima dva odsjeka : a) Odsjek za pošumljenje goljeti i b) Odsjek za uređenje bujica i melioraciju šumskog zemljišta. a) Odsjek za pošumljenje goljeti. Ovaj se odsjek brine za pošumljenje starijih šumskih čistina, krasa i ostalog golog i neplodnog zemljišta; zatim za podizanje rasadnika i šumskih vrtova, skupljanje sjemenja za pošumljenje, te za izvođenje svih ostalih poslova,oko podizanja i njege šuma. U ovaj odsjek spada i pitanje o dozvoli pretvorbe šumskog zemljišta u drugu vrstu kulture. Za pošumljenje krasa i goljeti mogu se postaviti i posebne ustanove, koje će neposredno potpadati pod ministarstvo šuma i rudnika. b) Odsjek za uređenje bujica i melioraciju šumskog zemljišta. Ovaj odsjek ima zadatak, da izrađuje i odobrava nacrte i predra čune za uređenje bujice (vododerina), za osiguranje odrona i klizavog zemljišta i za melioraciju šumskog zemljišta; izrađuje i odobrava planove (osnove) o pošumljenju bujičnih područja; kontroliše cjelo kupni rad i vrši kolaudacije dovršenih građevina i kulturnih radnja. Za radove oko uređenja bujica (vododerina), osigu ranje odrona i klizavog zemljišta, i melioraciju (od vodnjavanje) šumskog zemljišta mogu se obrazovati po sebne šumsko-tehničke ustanove, podređene neposredno ministarstvu ; šuma i rudnika. - |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 78 <-- 78 --> PDF |
140 ´ Čl. 11. Tehničko odjeljenje. Ovo odjeljenje ima tri odsjeka: a) Odsjek za ograničavanje šuma; b) Taksacioni odsjek; c) Građevinski odsjek. a) Odsjek za ograničavanje šuma. Ima zadatak da se brine za ograničavanje državnih šuma, prema zakonskim propisima, u koliko one još nisu ograničene i da izvodi eksproprijaciju i arondaciju. b) Taksacioni odsjek. Sastavlja i odobrava privredne planove (šumsko gospodarske osnove) i revizije, izdaje upustva o sastavku privrednih planova i programa — brine se za njihovo izvršenje. Pojedinim šumarskim nadleštvima mogu se prema potrebi dodjeliti, ili za izvjesne krajeve postaviti samostalni taksacioni biroi, podređeni neposredno ministarstvu šuma i rudnika. c) Građevinski odsjek. Stara se za gradnju i održavanje šumskih prometnih srestava (šumskih izvoznih puteva i drumova (cesta), šumskih željeznica, splavišta, žičnih željeznica, žicara; točila i t. d.); zatim, za gradnju strugara (pilana) i manjih zgrada, potrebnih u šumskom gospodarstvu; sastavlja i odobrava nacrte i troškovnike za te gradnje; nadzire i kontroliše gradnju i obavlja i određuje kolaudaciju pojedinih građevina. Cl.´12. Odjeljenje za eksploataciju šuma dijeli se u: a) Odsjek za eksploataciju glavnih šumskih proizvoda, i b) Odsjek za eksploataciju sporednih šumskih proizvoda i lova. a) Odsjek za eksploataciju glavnih šumskih proizvoda. Brine se za racionalno iskorišćavanje glavnih šumskih proizvoda u državnim šumama ; sastavlja i odobrava ugovore o prodaji šuma, i brine se za njihovo izvršenje. U sporazumu sa odsjekom za eks ploataciju sporednih šunrskih proizvoda sastavlja i odobrava šumske cjenovnike, daje dozvole za eksport šumskih proizvoda. b) Odsjek za eksploataciju sporednih šumskih proizvoda i lova. Stara se za pravilno i pravovremeno iskorišćavanje sporednih šumskih proizvoda (popaše, žiropaše, suvadi, šišarke i t. d.) i za unapređenje lova. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 79 <-- 79 --> PDF |
. Čl. 13. Odjeljenje za komunalne i privatne šume. 0.vo odijeljenje stara se za racionalno podizanje i iskorišćavanje svih nedržavnih šuma u granicama trajnog gospodarenja; vrši nadzor nad privatnim šumama i šumskim zemljištima, naročito gje se radi o odbrani od vjetrova, naglog oticanja vode, spiranja i odnošenja zemlje, o stvaranju vododerima i poplava, i o močvarnom zemljištu i. leteće m pesku. . Glavna rudarska direkcija (ispušteno). B) Opće odjeljenje. Čl. 19. Načelnik općeg odjeljenja je neposredni referent ministru za sve poslove svoga odjeljenja; on prima i prijavljuje sva lica, koja bi poslom dolazila k ministru i šef je ministrove pisarne i kao takav po naredbi ministra vrši sve službene poslove, koje mu ministar odredi. On prima i otvara svu poštu, brzojave i t. d. koje bi bile direktno upućene ministarstvu, a ne direkcijama. Dužnost je ovog odjeljenje, da sporazumno sa direkcijama izrađuje potrebne zakonske projekte i pravilnike za ministarstvo i da u pogledu pravilne primjene zakona s pravne strane i zaštite državnih interesa sarađuje u dotičnoj direkciji na izradi uslova i ugovora´o zakupima, prodajama itd. Čl. 20. Opće Odjeljenje dijeli se na tri odsjeka: 1. Administrativni, 2. Pravni i 3. Računovodstvo. 1. Administrât ivni odsjek. Zadatak je ovom odsjeku: da obavlja sve administrativne poslove opće prirode za ministarstvo, koji ne bi dolazili u djelokrug pojedinih direkcija; da prima svu poštu, brzojave itd. koja je direktno upućena ministarstvu i da istu razrađuje. Vodi evidenciju o osoblju svoga odjeljenja i vodi status i sposobnike osoblja dotičnog odjeljenja; da vrši i ostale poslove koje mu ministar bude ; odredio. Upravlja djelovodstvom i arhivom općeg odjeljenja. 2. Pravni odsjek. Zadatak je pravnog odsjeka, da daje svoja mišljenja o svima pravnim i zakonskim pitanjima, koja mu bude upućivao ministar ili pojedine direkcije ovog ministarstva preko općeg odjeljenja. Da daje zakonsku formu svima predlozima i riješenjima, koja mu budu upućena. Da po ovlašćenju ministrovom zastupa ministarstvo u svima |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 80 <-- 80 --> PDF |
njegovim pravnim poslovima pred sudovima i drugim vlastima u koliko se odnosi na šume i rudnike. Da svršava sve ostale poslove, koji po prirodi svojoj dolaze u nadležnost pravnog odsjeka. 3. Računovodstvo. Zadatak je računovodstva — računovodskog odsjeka, da vodi sve knjige i računske poslove ministarstva šuma i rudnika. Da priprema i izrađuje budžet cijelog ministarstva prema podatcima direkcija i opšteg odjeljenja. Ono se stara da nadležne vlasti pravilno i brzo prikupljaju sve prihode od šuma i rudnika, a po dobivenim izvještajima pojedinih direkcija. Da sastavlja završni račun za prošlu budžetsku godinu. Računovodstvo ima da vrši i dužnosti pred.iđene čl. 23. zak. o uređenju glavnog državnog računovodstva i ostalih financijskih ustanova. Završne odredbe. U. 21. Sadašnje oblasne šumarske i rudarske uprave *- odjeli — kao i sva druga njima podčinjena nadleštva vršiče i dalje u dotičnim teritorijama poslove saobrazno postojećim zakonskim odredbama i pravilnicima, a po upustvima dobivenim od ministra šuma i rudnika. Čl. 22. Šefovi pojedinih odsjeka su inspektori, s izuzetkom šefa računovodstva. Generalni direktori, njihovi pomoćnici, načelnici odjeljenja u direkcijama, inspektori i upravnici oblasnih šumarskih i rudarskih uprava moraju imati fakultetsku (akademsku) stručnu spremu kao šumari odnosno kao rudari, geolozi ili kemičari, a pored toga i deset godina praktične ili državne službe, dok načelnik općeg odjeljenja i inspektor, šef pravnog odsjeka tog odjeljenja moraju biti svršeni pravnici i imati najmanje deset godina administrativne, sudske ili druge javne službe. Načelnici nadzornog i tehničkog odjeljenja i odjeljenja za državna rudarska preduzeća, moraju btti rudarski inženjeri. Generalni direktori, načelnik općeg odjeljenja, načelnici ostalih odjeljenja u direkcijama, inspektori, šefovi odsjeka, sekretari, pisari i svi ostali činovnici, imenuju se kraljevskim ukazom na predlog ministra šuma i rudnika, dok se šef računovodstvenog odsjeka i ostalo osoblje računovodstva u smislu čl. 25 zak. o uređenju glavnog državnog računovodstva postavlja kraljevim ukazom na predlog ministra financija. Čl. 23. Činovnici ministarstva šuma i rudnika uvršćuju se u ove platežne razrede: |