DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 6 <-- 6 --> PDF |
68 zamršeno pravno riješenje pitanja tog dijela posjeda, odnosno vlasništva. Inih prepornih međa nema. Omeđašenje je provedeno tokom godine 1913. sa universalnim strojem na osnovu iz kr. arhiva mapa u Zagrebu nabavljenih pikiranih nacrta, na kojima je obavljena rektiiikacija sa podacima iz gruntovnih mapa. Način omedašenja se razabire iz rečenog nacrta i izmjernog manuala, koji gospodarstvenom programu prileže. Kao međašnji znaci su zakopane praktične humke iz armiranog betona, koji su obilježeni tekućim brojem i oznakom posjednika (Ž. N. K.) § 1. al. 10 u. m Točka 2. Područje. Cijeli šumski posjed je tako malen, da sačinjava samo jednu gospodarstvenu jedinicu i srez, a nalazi se između 33" 42´ i 33° 43´ geografske duljine (iztočno od Terra) i 45° 34´ i 45° 36´ širine (Zona 23. kolona XIV.) (S. W.) u području županije zagrebačke i istoimenog sudbenog stola, te izim kat. čestice 2617 2 u području upravnog i sudbenog kotara veliko-goričkog upravne i porezne općine Kravarsko. Kat. čestica 26172, koje suvislost sa dijelom ostalog posjeda prekida samo cestovni potez Vel. Gorica Kravarsko, razastire se u području upravnog i sudbenog kotara Sisak, upravne općine Lekenik, te p. o. Vukojevac. Šumski posjed Ježi 145 do 233 metra nad morem. Najveća kota u ovom području sa 244 m. nadmorske visine je . na Prekopi (Severski breg). Točka 3. Stojbina. Castanetum naginje toplijem Fagetumu. Terain naliči nizu oniskih brežuljaka, što je značajka Vukomeričkih goricah. Nalazi se na kratke, ali vrlo strme slazove (osore) i sa 35° nagiba.* Najstarije naslage (taložina) su ovdje vrlo mlade geologijske starosti t. j . one pripadaju „mlađem terciaru" (neogenu).* Na njekim mjestima (u okolišu) dolaze „donji pontijski" žuti lapori sa Lirnacus, Planorbis i t. d., a na ovima leže „kongerijske gline i lapori". U okolišu dolaze u kongerijskim naslagama (levantinskoj glini) i naslage (tanke vrste) lignita (ovaj je dosta dobre kakvoće). * Između njih pridolaze najčešće levantinske naslage gornjeg pliocena. |