DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Predsjedao je predsjednik Bogoslav Kosović, a prisustvovala su gg.: I. podpredsjednik Dragutin Trôtzer, II. podpredsjednik Andrija Koprić, tajnik Srećko Majer, blagajnik Šandor Lajer i odbornici : H. Begna, V. Ciganović,- Dr. Antun Levaković, Svetozar Šole, R. Maraković, Dr. Gjuro Nenadič, Dr. Andrija Petračić, Andrija Perušić Stjepan Šimić i I. Jđeckner. Točka 1. :>´ Predsjednik predkže, da se riješi pitanje urednika lista. Dosadanji urednik Dr. Petračić izjavljuje, da ne želi dalje uređivati list, pošto je zvaničnim poslom preopterećen. Nakon odulje debate zaključuje se, da neka dosadanji urednik uređuje list i nadalje, dok se pitanje glede riješenja službe tajnika ne riješi. Podjedno se zaključuje, da tajnik potraži jeftiniju tiskaru. Točka 2. Predsjednik predlaže, da se stvori zaključak glede provedbe predloga, koji su na skupštini prihvaćeni. Oabor zaključuje, da uži odbor, sastojeći se od cg. Dr. Nenadića, Dr. Petračiča, Dr. Levakovića i tajnika sastavi odnosne predstavke, da se koncept ovih predstavki dostavi izvanjim članovima, a na budućoj odborskoj sjednici da se zaključi´konačna redakcija. Točka 3. Dr.,Petračić predlaže, da se prema intencijama glavne skupštine zamoli vladu, da društvenog tajnika dodijeli šumarskom društvu za vođenje tekućih posala, uređivanje lista i vođenje uprave šum. doma, po uzoru nekih domaćih društava i drugih država. Odbor zaključuje, da se u tom smislu podnese predstavka vladi. Točka 4. , Odbornik Sole predlaže, da društvo zamoli šum. ravnateljstvo, da mu uz proizvodnu cijenu stavi jedan vagon drva na raspolaganje. Odbor zaključuje u smislu predloga. Pošto drugih predloga stavljeno nije, to predsjednik zaključuje sjednicu. Ovjerovljenje ovog zapisnika uslijediti će na drugoj sjednici. Predsjednik Tajnik Bogoslav Kosović. Srećko Majer. Stjepan Šimić, Josip ........ , Stališke vijesti. Organizacija Šumarske službe u Hrvatskoj i Slavoniji. Koliko gôd se ističe potreba nove organizacije šumarske službe, to ipak uslijed mnogih razloga nije se mogao iznijeti jedan ovakav konkretni predlog. Mislimo, da ćemo udovoljiti mnogim članovima, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 56 <-- 56 --> PDF |
koji pitanje organizacije šumarske službe sa interesom prate, ako iznesemo osnovu, koju je prihvatila anketa šumarskih vještaka glede organizacije šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji. Donašamo ujedno i cijeli tok rasprave, kao i pravilnik za centralu u Zagrebu sa naročitim upozorenjem, da su poteškoće, koje kcd ovih pitanja pridolaze ne samo strukovne, nego i političke naravi, a baš politička strana ovih poteškoća stavlja daleko više zapreka, nego" i najteža strukovna pitanja. Gojimo mnogo nade, da će i ovo pitanje sretno riješenje naći u interesu jedinstvene i što bolje uprave naših šuma. Zapisnik pisan dne 12. travnja 1919. u šum. odsjeku kr. zem. vlade u Zagrebu, u prisutnosti slijedećih šumarskih strukovnjaka: Sazivač ankete, odsječni savjetnik Marino de Bona, kr. šum. nadsavjetnik Tor don ., pročelnik šum. akademije profesor dr. Levaković, kr. zem. šum. nadzornici Jovanovac i Dr. Vučković, šumarnik imovne općine slunjske Frkić, tajnik šum. društva, šutr. nadpovjerenik Majer. Odsječni savjetnik Marino de Bona otvara anketu, te pošto je ustanovljeno, da su na ovome sastanku zastupani zemaljski šumari, državni i imovinski, te šumarska akademija i šumarsko društvo, prelazi na samu raspravu i izvađa slijedeće: Drugovi ! Nastalim prevratom i ujedinjenjem našim u jedinstvenu državu, nastupile su posve nove prilike i za našu šumarsku struku. Kako Vam je poznato, za vrijeme vladanja Narodnoga Vijeća sankcijoniran je već davno spremni i željeni zakon o uređenju političke šumske uprave. Ovaj ali zakon nažalost proveden je samo djelomično t. j . u onom opsegu, dokle je sezala kompetencija povjerenika za narodno gospodarstvo. Drugi dio zakona, t. j ona imenovanja, koja su spa-. dali u djelokrug vrhovne vlasti narodnog vijeća, a sada našeg nasljednika prijestolja, nisu jošte do danas provedena. Drugovi, krivnja ne leži na nama, a najmanje na šumarskom odsjeku. Mi smo učinili svoju dužnost, ali bez uspjeha. Svi osjećamo jednu tešku moru na našem stručnom organizmu. Već decenije ili bolje reći, odkad šumarska služba postoji, stenjemo pod tim teškim bremenom, jer nismo dosada nikada bili gospodari u svojoj vlastitoj kući, nismo odlučivali sami o sebi, odlučivali su drugi o nama, bez nas, a često i proti nama. Sretan sam gospodo, da mogu dati oduška svom veselju, jer pod današnjim .auspicijama nadam se, da i naša, toliko zapostavljana i do sada prezreno gledana struka, ide u susret ljepšoj budućnosti. Kamen temelja već je čvrsto uzidan. Izašla je, kako Vam je poznato gospodo, uredba o ustrojstvu samostalnog ministarstva. za šume i rudnike. Tom uredbom postajemo gospodari u svojoj kući, gospodari svoje struke, rešavamo se feudalizma i postajemo slobodni. Na nama je gospodo, da ovu započetu zgradu svojim savjetom i patriotskim radom što čvršću i veličanstveniju izgradimo. Ta ne služimo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 57 <-- 57 --> PDF |
više tuđima, služimo sami sebe. Nesmijemo dopustiti, da svojim pasivitetom, svojim nehajem zaslužimo opravdani prekor naših potomaka. Moram Vam gospodo otvoreno izjaviti, da kod našeg ministarstva u Beogradu, gdje vode odlučnu riječ sami stručnjaci, ne manjka dobra volja, a niti sklonost, da se naše šumarske prilike po načelima objel jdanjene uredbe analogno u svojoj organizaciji izgrade. Ali se gospodo bojim, da tamo odlučujući faktori, rješavajući to pitanje bez nas, nebi sbog nepoznavanja naših prilika i političkih odndšaja, te možda jednostranih informacija, udarili pogrešnim putem. Dužnost je naša stoga, da i mi, ne čekajući sve, kako se veli odozgo, aktivno surađujemo, te pomognemo svojim stručnim savj«.tom, svojim iskustvom, nesebičnim motivima i iskrenim patriotizmom, izgrađenju zdrave i jedinstvene i po naše prilike najbolje šumarske organizacije. Od nas se mnogo očekuje, svi državni faktori sa velikim respektom prate naš rad i stavljaju na nas takove zahtjeve, kao nikada do sada. Financijalna i gospodarska snaga, kao i vrelo najvećih državnih dohodaka, leži u našim rukama. Od našeg rada, od naše dobro organizirane šumarske uprave ovisi sve. Uvjeren sam čvrsto o tome, da su i državni faktori došli do te spoznaje, pa će učiniti sa svoje strane sve, što je za ovakovu upravu potrebno. Držim, da ispovjedamo svi jednu misao, ne samo mi koji smo se ovdje sakupili, nego sa pravom možemo govoriti u ime svih šumarskih stručnjaka, kojima leži opći interes naše mlade države na srcu, da se privremeno na teritoriju Hrvatske i Slavonije u okviru postojećih zakona provede jedinstvena centralistička organizacija naše šumarske struke. Ne smijemo dopustiti, da se šumarska uprava cijepa, šumarska uprava mora biti jedinstvena, mora biti slobodna, bez tuđeg utjecaja, a najmanje političkog, ona mora biti stvorena i izgrađena po nama samima. Stoga sam gospodo, vođen naprvo rečenim motivima, zamolio i Vaše sudjelovanje, da me svojim savjetom i iskustvom potpomognete. Ovdje imamo jedan nacrt osnove, kako smo si zamislili organizaciju naše šumarske uprave u Hrvatskoj i Slavoniji, razumije se samo po sebi, da bi imalo ovo uređenje biti prelazno i privremeno, do jedinstvenog zakonskog uređenja, pa Vas molim gospodo, da skupa ovu osnovu pretresemo. Ovime Vas gospodo pozdravljam i molim da pređemo na dnevni red. Zapisnik sjednice molim da vodi gospodin Majer, a gospodina Dr. Vučkovića molim, da referira o ovoj osnovi. Sum. nadzornik Dr. Vučković: Prije nego što.počnemo raspravljati predležeću osnovu, nužno je, da u kfatko ocrtam historijat ove osnove. Kada je Narodno Vijeće za vrijeme prevrata preuzelo svu vlast u svoje ruke, preuzelo je ono i sve šume pod svoju upravu, pa tako su i državne, šume prešle pod vlast Narodnoga Vijeća i postale vlasništvo -zemlje. Taj je princip pridržan i danas, tako, da nad svim šumama vodi upravu zemlja putem svoga šumarskoga odsjeka, gdje su i svi poslovi šumarstva koncentrirani. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Budući, da je naša nova država ustrojila posebno ministarstvo za šume i rudnike, to je bilo za predviditi, da će stanovite agende državne vlasti preći na djelokrug ministarstva i to postepeno sve više i više, čim se ministarstvo više proširivalo i bolje organizovalo bude. Prvi nalog u tom smjeru stigao je u siječnju ove godine, koji je temeljem zaključka ministarskoga savjeta ustanovio, da vrhovni nadzor nad šumama i rudnicima prelazi na ministarstvo, uslijed čega se sve važne stvari imadu slati u Beograd, dok će se ostalo rješavati kod šumarskoga odsjeka vlade u Zagrebu. Praktična provedba ove naredbe nailazila je na bezbrojne zapreke, obzirom na postojeće naše zakone i razne naredbe. Bilo je stoga nužno, da se nađe izlaz iz ove situacije. Na to je došao drugi nalog, kojim se povjerava šefu šumarskoga odsjeka, da neposredno referira ministarstvu o svim važnijim predmetima, Ovaj nalog nije službeno saopšten odsjeku, već je na višem mjestu pridržan, tako, da nije stupio na snagu. U mjesecu ožujku je konačno novo naše ministarstvo organizovano, te je u službenim novinama kraljevine SHS izišao krtljev ukaz, kojim se ustraja statut za ministarstvo za šume i rudnike. Vanjska organizacija uprave šuma u pojedinim zemljama nije ovim štatutum niti taknuta, jedino je rečeno, da će nprava šuma podpasti pod ministarstvo. Do danas ali u tom pogledu nikakova odredba stigla nije. Ministarstvo ostaje međutim i dalje kod svoje naredbe, kojom je šefa šumarskoga odsjeka ovlastilo, da u važnijim predmetima, izravno predlaže spise u Beograd. U Zagrebu se ali ovoj naredbi, obzirom na postojeće zakone, ne priznaje nužna vlast, tako, da je došlo do pregovora između vlade i ministarstva, koji još njesu definitivno rješeni. Vlada, odnosno ban, stoje naime na stanovištu, da vladin odsjek ne može bez znanja banovog stavljati predloge ministarstvu i da se bez banovog znanja ne može raspolagati sa autonomnim proračunom, što je sa ovog gledišta i opravdano, usljed česa se još više nameće nužda, da se ovo pitanje rješi na svestrano zadovoljstvo^ Mi smo bili u Beogradu i razložili tamo, da je ovaj odnošaj nemoguć. Personalne stvari osobito zapinju, a to će trajati tako dugo, dok se ne rješi pitanje, tko je kompetentan, da vrši kod nas vrhovni nadzor nad šumama. U Beogradu kod ministarstva prevladavaju dvije struje, od kojih jedna ide za tim, da se u smislu statuta za ministarstvo odmah provede i vanjska organizacija šumske uprave, dočim druga struja, koja za sada prevladuje, ostaje pri tom, da šum. odsjek, odnosno šef šumarstva, bude povjerenik za šumarstvo u Hrvatskoj i Slavoniji; ako ali ne dođe do provedbe jedne od ovih struja, tada će prevladati ono nastojanje, koje ide za tim, da ministarstvo preuzme upravu državnih šuma, dok bi ostalim šumama upravljao šumarski odsjek vlade. Ovo je ali najgori slučaj, jer time se uprava cijepa, kao što je i prije prevrata bilo, na dvije vrhovne uprave i nastaje jedan nemogući odnošaj, koji sa šumarsko-strukofrtog gledišta kao apsolutno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 59 <-- 59 --> PDF |
neprihvatljiv izlazi. Danas, nakon oslobođenja, može da bude samo jedna uprava i vlast te uprave mora sizati bez razlike preko sviju šuma. Sa ovim bi se načinom i opet stvaralo dvije vrsti šumara, dvije vrsti vrhovnih oblasti, dva nadzora i dvije šumske politike na jednom teritoriju, a to ne može ni privremeno da bude. Šum. nadsavjetnik Tordony : Činjenica stoji, da na jednom teritoriju samo jedna vrhovna uprava biti može, sa jednom jedinstvenom šumskom politikom. Nadšumarnik Frkić: Sa strane uprave imovnih općina primjećujem, da bi i u interesu imovnih općina bilo, da se uvede državna uprava i kod ovih šuma, da se izradi osnova za jedan jedinstveni status sviju šumara, bez razlike, bili oni kod uprave državnih, imovinskih ili općinskih šuma. Šumarstvo je dobro uređeno samo onda, ako je uprava jedinstvena. Šum. nadzornik Jovanovac : Razlaže, da su šume državne za vrijeme prevrata po vladi Narodnoga Vijeća prenesene u vlasništvo hrv. slav. zemaljskog erara, te su sada zemaljsko dobro Prema novo nastalim prilikama, uspostavom kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, postaju ove šume vlasništvo države SHS. Ali niti uslijed ove nove situacije ne bi bilo poželjno, da se ove državne šume izluče iz jedinstvene uprave, koja je sada usredotočena kod šum. odsjeka z&m. vlade, nego bi bilo poželjno, da ova uprava ostane i nadalje jedinstvena, kao što ju je narodna vlada ujedinila. Šum. nadzornik Dr. Vučković: U vlasništvo šuma rr i za sada u opće ne diramo, mi samo jedinstvenu upravu tražimo, jer je glavno to, da uprava bude jedna za sve šume, jer ako se je moglo ustrojiti povjereništvo za financije, generalno ravnateljstvo za poštu, za željez nice, povjereništvo za prehranu i t. d., onda se može ustrojiti i di rekcija za šume i rudnike, pa makar se to nazvalo i povjereništvom. Ime je sporedno, glavne su ustanove i djelokrug, koji će se odrediti. Jedno ali stoji, da u jednoj prijepornoj formi ne mogu poslovi glatko teči, stoga je´glavno to, da se provede valjana organizacija, koja će svim uvjetima potpuno odgovarati. Da pređemo na samu stvar, o kojoj se ovdje zapravo i radi, iznijeti ću osnovu organizacije, koju za sada, kao prelaznu ustanovu smatramo najpodesnijom, koja se ali kasnije može nadopuniti ili, . promijeniti. Čita se članak 1. pravilnika o službenom djelokrugu državne šumske direkcije. (Vidi na koncu ovoga zapisnika.) Šum. nadzornik Jovanovac : Prije nego pređemo na meritorno raspravljanje osnove, mislim, da bi bilo nužno, da se ostavi nekoliko dana vremena, da se stvar u tančine prouči, jer stvar je suviše važna, da bi se na anketi rješiti mogla. Šum. nadpovjerenik Majer: Protivi se tomu s´anovištu i razlaže, da se tu u glavnom radi o principu, da li se želi apsolutno jedinstvena uprava ili ne. O tom principu jedva da treba i da raspravljamo. Danas više neima stručnjaka, koji bi si predstaviti mogao, da se na jednom teritoriju mogu dvije šumske politike voditi, a pošto |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 60 <-- 60 --> PDF |
naše predpostavljene vlasti žele upravu šuma razdvojiti, to moramo naglo raditi, da zapriječimo ono, što je najpogibeljnije i da spasimo jedinstvenu upravu. Nužno je dakle, da raspravimo ovu osnovu, koja bazira na načelu jedinstvene i nerazdjeljive uprave, te da za vremena predočimo predpostavljenima, što je prihvatljivo sa strukovnog gledišta, a što bi opet bilo pogibeljno. Ako čekamo, mogla bi pasti odluka o cijepanju uprave, a onda bi poslije teško bilo protivno polučiti. Predlaže, da pošto smo u principu svi složni, predjemo odmah na raspredanje osnove, pošto detalji i tako nijesu važni, a može ih ministar i tako mijenjati prema potrebi. Politička strana ovoga pitanja nas kao stručnjake isto tako ne zanima, to je stvar ministra i bana, da se u tom pogledu sporazume. (Nakon ove načelne rasprave, prima se članak 1. u cijelosti i prelazi na čitanje pijele osnove, te se članak 2. i 3. u cijelosti prihvaćaju.) Kod čl. 4. šum. nadz. Jovanovac: Zamjenik šefa imao bi uvijek biti po rangu najstariji član direkcije, ili neka se ustanovi, da i zamjenika mora ministar dekretom imenovati, u tom bi slučaju mogao biti zamjenik i po rangu mlađi, a ako je i ovaj zapriječen, tada imenuje šef direkcije zamjenika. (Prihvaća se u cijelosti.) Kod čl. 5. šum. nadz. Jovanovac: Predlaže, da se uvede ustanova, koja određuje, .da se kod šum. direkcije uspostavlja samostalno računovodstvo. ** Šum. nadsavj. Tordony: Nije sporazuman sa gornjim stanovištem, jer šef računovodstva mora u stanovitim stvarima biti podređen šefu direkcije (Članak 5. prihvaća se kao u osnovi.) Čl. 6. prima se bez primjetbe. Kod čl. 7. pita Dr. Levaković: Dali se ustanove zadnjih triju alineja protežu na sve šume. Šum. nadpovj. Majer: Ove se ustanove protežu već po svojoj naravi na sve šume, koje podpadaju pod upravu direkcije. Odsjeku za državne šume pridijeljene su radi toga, jer će taj odsjek u trgovačkim pitanjima imati najviše iskustva, jer će prema naravi državnih šuma moći raditi u vlastitoj režiji, uslijed česa će mu trgovački odnošaji na tržištu sa drvom poznati biti i moći će ostalim odsjecima u tom pogledu davati svoga mn´jenja, a inim interesentina svoje savjete. (Članak se prihvaća u cijelosti isto i čl. 8.) Kod čl. 9. Dr, Le vak ović: Odsjeku za političku upravu imao bi se staviti u nadležnost i vrhovni nadzor riad privatnim šumama. Šum. nadz. Dr. Vučković ističe, da je to u kašnjm člancima specijalno ustanovljeno. (Članci 9.-21. prihvaćaju se jednoglasno bez primjetbe.) Šum. nadz. Jovanovac: pripominje, da se ministra za šume i rudnike zamoli, da bi ovaj pravilnik posebnim ukazom proglasiti dao. Svi su prisutni time sporazumni, te izražuju želju, da bl.se cijela rasprava iznijela u društvenom ,Šumarskom listu", jer je aktuelna i od važnosti za sve šumare, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Za ovjerovljenje ovog zapisnika budu izabrani prof. Dr. Levaković i šum. nadsavjetnik Tordony. Sazivač ankete šum. savjetnik Marino de Bona zahvaljuje se prisutnima na suradnji i zaključuje raspravu. Tordony v. r. prof. Dr. Levaković v. r. kr. šum. nadsavjetnik. Pravilnik o službenom djelokrugu državne šumarske direkcije. PRVI DIO. Op-ćenite odredbe . državne Službeni odno s i šumsk e direkcije. poslovanje Čl. 1. Ministar za šume i rudnike povjerava sve poslove, koji se tiču šumarstva na području teritorija Hrvatske i Slavonije neposredno državnoj šumarskoj direkciji u Zagrebu, koja u vlastitom djelokrugu u ime ministra vrši samostalno cjelokupno poslovanje u koliko nije izričito ovim pravilnikom pridržato samom ministru za šume i rudnike. Čl. 2. Na čelu državne šumarske direkcije stoji direktor j(načelnik) šumarstva, koji upravlja i rukovodi sve poslove direkcije, te se stara, da se ovi vrše tačno i uredno u smislu postojećih zakona i propisa. Šef državne šumarske direkcije neposredno je podređen i osobno odgovoran ministru za šume i rudnike. Šefu direkcije podčinjeno je kako sve šumarsko i ostalo stručno pomoćno osoblje same direkcije, tako i svi šumarski uredi i oblasti na teritoriju Hrvatske i Slavonije. . Čl. 3. Dužnost je šefa direkcije, da sve podčinjeno osoblje i urede, u smislu postojećih propisa nadzire ili osobno ili preko svojih podčinjenih organa. U koliko tom zgodom steče uvjerenje, da se je koji činovnik ogriješio o evoje zvanične dužnosti tako, da bi se,proti njemu moralo karnosno postupati, tada imade šef direkcije odmah ministru podnijeti izvještaj i predlog, a u - neodgodivom i po državne interese pogibeljnom slučaju, i sam može izreći privremenu odluku, koja nema odgodive moći. U karnosnim predmetima podčinovnika i dnevničara imade se postupati u smislu postojećih propisa. Šef direkcije ima pravo : . * ; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 62 <-- 62 --> PDF |
a) da na temelju postojećih propisa i zakona namješta, premješta, otpušta i umirovljuje podčinovničko osoblje svih područnih ureda i oblasti. b) da daje dopuste svim područnim činovnicima i službenicima do mjesec dana. c) da izriče redne globe za činovnike do iznosa od 50 K, a za podčinovnike do 20 K. d) da traži otvaranje potrebnog kredita za one radnje, koje nisu budžetom predviđene, te da izdaje naloge na isplatu dotičnim blagajnama u granicama odobrenog budžeta. Konačno se šef direkcije ovlašćuje, da iznimke i u onim upravnim šumskim poslovima, koji u smislu ovoga pravilnika ne spadaju strogo u njegov djelokrug, može izdati shodnu odredbu pod svojom osobnom odgovornošću predpostavljajući, da bi„ u tom slučaju radi odgađanja ili zatezanja bio državni interes oštećen. Odmah ali imade najbržim putem ministru za šume i rudnike podnijeti izvještaj i zatražiti naknakno odobrenje. Cl. 4, Šefa direkcije u njegovoj odsutnosti zamjenjuje u pravilu šef amninistrativnog odsjeka (čl. 5.), a u koliko je ovaj odsutan ili zapriječen, određuje šef direkcije zamjenu u vlastitom djelokrugu. Čl. 5. Organizacija šumarske direkcije. Poslovi šumarske direkcije dijele se u slijedeće odsjeke, koji se dozvolom . ministra za šumarstvo i rudarstvo mogu spajati ili dijeliti: 1. Administrativni odsjek, / 2. Odsjek za upravu državnih šuma,/ 3. Odsjek za imovne općine, . 4. Odsjek za političku šumskii uprayX , 5. Odsjek za gradjevine i bujicey 6. Odsjek za taksaciju i izmjeru,/7. Odsjek za pravne poslove./v Šumarskoj direkciji pridijeljeno je računovodstvo i blagajna kao i ravnateljstvo pomoćnih ureda. Na čelu svakog stručnog odsjeka stoji kao šef šumarski savjetnik, osim sedmoga odsjeka za pravne poslove, kojemu je na čelu pravnik kao odsječni savjetnik. Pojedinim odsjecima pridijeljen je potreban broj strukovnog, pisarničkog i ostalog pomoćnog osoblja. Šefovi pojedinih odsjeka jesu referenti direktoru u svim poslovima svoga odsjeka, te izradjuju i podnose´ mu konkretne predloge o svim reformama i drugim tekućim pitanjima, izrađuju potrebne naredbe i naputke za svoj odsjek, za koje su poslove odgovorni neposredno šefu direkcije. , Oni rade u opće sve poslove, koje im direktor bilo pismeno ili uslnenom naredbom odredi, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 63 <-- 63 --> PDF |
m ti .. Administrativni odsjek. U administrativni odsjek spada: Obavljanje svim administrativnih poslova šumarske direkcije. Personalni predmeti (imenovanja, umirovljenja, premještenja). Nadzor nad svim šumama u Hrvatskoj i Slavoniji. » Predmeti šumskog redarstva. Šumarska obuka, te osnivanje lug irskih i lovopaziteljskih kurzova. Državni isp ti osposobljujući za samostalno vođenje šumskog gospodarstva, ispiti za računarske činovnike imovnih općina, lugarski i lovopaziteljski ispiti. Poslovi uzornih šumskih gospodarstva. Osiguranje šumskih radnika. Šumske izložbe. Ljetovališne kolonije u šumskim krajevima. Rukovođenje sa krajiškom zakladom za pošumljenje krasa i uređenje bujica. Rukovođenje sa zakladom za uzgoj djece šumarskih činovnika. Čl. 7. . Odsjek za upravu državnih šuma. U ovaj odsjek spada : Uprava svih državnih šuma. . . ´ Sastav osnove godišnjeg budžeta. Unovčivanje godišnjeg etata prema gospodarstvenoj osnovi, kao i izrada šumskog materijala u vlastitoj režiji ili izdanje uz submisiju. Trgovina sa šumskim produktima uopće. Evidentiranje trgovačkih konjuktura na svjetskim tržištima. Trgovačka statistika i politika. Čl. 8. Odsjek za imovne općine. U ovaj odsjek spada : Uprava šuma svih imovnih općina. Odobravanje zaključaka zastupstva i odbora u smislu posto jećih propisa. Kontrola nad sveukupnim računarskim i blagajničkim poslovanjem. Čl. 9. Odsjek za političku šumsku upravu. U ovaj odsjek spada: Uprava i nadzor šuma zemljišnih zajednica, te šuma i drvljem obraslih pašnjaka u smislu zakona od 26. marta 1894. Statistika šumarstva i lovstva. Lov, ribo i rakolbv. Promicanje racionalnog uzgoja divljači. Nagrađivanje za tamanjenje grabežljive zvjeradi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 64 <-- 64 --> PDF |
m ci. 10. Odsjek za građevine i bujice U ovaj odsjek spada: Visoke građevine i pilane. Izpitivanje građevnih osnova i nadzor izvedbe nad tim radnjama. Izpitivanje računa izvedbe. Gradnja i podržavanje šumskih željeznica, žicara, cesta, puteva, . splovišta, vodovoda i ostalih šumskih prometnih sredstava. Izgradnja bujica i izpitivanje predloženih osnova. Uređenje i učvršćivanje odrona puzivog zertiljišta i melioriranje šumskog zemljišta. Čl. 11. Odsjek za taksaciju i izmjeru. U ovaj odsjek spada: Taksacija svih šuma uopće. Segregacija šuma i pašnjaka. Reambulacija međa svih posjeda, koji stoje pod državnom upravom. Uređivanje posjedovnih odnošaja. Osnivanje šumskih biljevišta (rasadnika). Pošumljivanje krasa, šumskih čistina goleti i vriština, te btjičnog područja. Sastav, preispitanje i nadzor uzgojnih i drvosječnih osnova. Sastav i odobravanje gospodarstven h osnova za sve šume. Kupovanje i zamjena posjeda. Dozvoljavanje pretvorbe šumskog zemljišta u drugu vrst kulture. Vodjenje temeljnih knjiga svih šuma. Čl. 12. Pravni odsjek. U ovaj odsjek spada: Davanje pravnih savjeta i mišljenja u svim pravnim i za konskim pitanjima. Svi pravni poslovi, koji se odnose na šumarstvo i lovstvo. Svi pravni poslovi zemljištnih zajednica po zakonu od 25. IV. 1894., o uređenju zem. zajednica. Rješavanje pravoužitničk-og prava u krajiškim imovnim općinama. Komasacioni poslovi, u koliko ne spada u u djelokrug ze maljskog komasacionog povjerenstva. Rješavanje disciplinarnih predmeta na temelju stručnih izviđa i predloga pojedinih odsjeka. Čl. 13. Računovodstvo i blagajna. Na čelu računovodstva stoji računarski nadsavjetnik, kao šef, a pridjeljeni mu je potreban broj računarskog i blagajničkog osoblja. Potanji odnošaj između šumske direkcije i računovodstva urediti će se posebnim pravilnikom. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 65 <-- 65 --> PDF |
li? Dužnost računovodstva jest : a) da sastavlja po uputi šefa direkcije osnovu specijalnog godišnjeg bndžeta za cjelokupno gospodarstvo državne imovine, kao i završni račun sa potrebnim objašnjenjima i statističkim podacima. b) da sabire gotovinu od pojedinih blagajna šumskih ureda i vrši raspored i podjelu novca od prikupljenih ili na raspolaganje stavljenih prihoda između svih područnih blagajna; c) da kontroliše rad i ovjerava mjesečne račune gospodarstvenih ureda imovnih općina; državnih šumarija, te zemljišnih zajednica, d) da rješava po uputi šefa direkcije godišnje proračune i izpituje završne račune imovnih općina i zem. zajednica, te rješava sva njihova sporna pitanja računarske prirode, c) Šume zemljištnih zajednica, Mo i sve šume i drvljem obrasli e) da radi i druge računarske poslove, kojinadležnost. mu se stave u Čl. 14. Pod upravu šumske direkcije spadaju: a) Državne šume,. , b) Šume imovnih .......^ . pašnjaci, koji stoje pod osobitim Javnim nadzorom u smislu zakona od 26. marta godine 1894. Čl. 15. Nad šumama privatnih vlasnika, u koliko nisu pod neposrednom državnom upravom, vrši šumarska direkcija preko svolih stručnih organa samo nadzor u smislu postojećih zakonskih propisa. Vlasnici privatnih šuma smiju poduzimati sječu svojih šuma u svrhu prodaje za industrijska i trgovačka poduzeća saino dozvolom šumarske direkcije, koja će izdavati dozvole ili na osnovu već od prije odobrenih šumsko-gospodarstvenih planova ili izvidom na licu mjesta. Nadalje su dužni vlasnici privatnih šuma u smislu postojećih propisa namještati na upravu svojih šuma samo stručno kval fcirano osoblje. Potvrdu namještenja i podijeljenja naslova imadu službodavci svojim namještenicima ishoditi od šumarske direkcije. U tom pogledu ovlaštena je direkcija u smislu postojećih propisa izdati posebne upute i odredbe. Čl. 16. Kod državne šumarske uprave ukida se šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu, nadšurrarski ured u Vinkovcima, te šumarski ured na Sušaku. Svi poslovi koji su spadali u djelokrug tih ureda prenašaju se na šumarsku direkciju u Zagrebu. Podjedno se ukida : „Nadzorništvo za pošumljenje krasa u Senju", te se ustraja »Šumarski ured za pošumljenje krasa u Senju" sa istim djelokrugom. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Čl. 17. Za upravu i gospodarenje sa .šumama krajiških imovnih općina ostaju i nadalje zakonski i ovima izdani naputci u kreposti. Sve otpravke spisa imadu potpisivati predsjednici imovnih općina i šefovi gospodarstvenih ureda, te ih izravno otpremati upravljenim oblastima i uredima. Isto tako svi oni poslovi, koji su do sada spadali u djelokrug kr zemaljske vlade u smislu postojećih zakona, naputaka i propisa za imov. općine, prelaze na ministra za šumarstvo i rudarstvo, odnosno državnu šumarsku direkciju u Zagrebu. Čl. 18. Šumarsko tehničko osoblje kod političke oblasti pridržaje i nadalje svoj dosadanji djelokrug u smislu postojećih zakona i naredaba, napose se upućuje u vršenju svoje službene dužnosti i na ispunavanje zadatka u § 9. zakona od 22.fl. 1894., o uređenju šumarskp- tehničke službe kod političke uprave. / Šumarski tehničari kod političke oblasti I. molbe samostalni su u svom stručnom djelovanju, te su neposredno u zvaničnom pogledu podređeni šumarskim nadzornicima kod županijskih oblasti. Županijski šumarski nadzornici i nadalje su referenti županijskih upravnih odbora, ali u svom stručnom djelovanju neposredno su podčinjeni šumarskoj direkciji u Zagrebu. DRUGI DIO. Poslovi pridržani odluci ili odobrenju ministra za šume i rudnike. Čl. 19. Općenite odredbe. Ministar za šume i rudnike´ pridržaje pravo odluke i to : a) za sve predmete načelne prirode, ko,i se odnose na tuma čenje zakona i propisa, preinačenje ili razjašnjenje. b) rješavanje sporova nastalih između šumarske direkcije i pri dijeljenog mu računovodstva. c) dozvoljavanje kredita za one izdatke, koji ne nalaze pokrića u odobrenom godišnjem budžetu. d) za lov i ribolov, u koliko po postojećim propisima, odnosno sklopljenim zakupnim ugovorima ne spadaju u djelokrug šumarske direkcije, a odnose se na državne posjede ili regalna prava. Čl. 20. Uprava i promet. , Ministar za šume i rudnike dozvoljava odstupe od već odobrenih gospodarstvenih osnova za sve šume. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 67 <-- 67 --> PDF |
. - Dozvoljava nabavu bilo u koju svrhu potrebnih obrtnih predmeta, kancelarijskog namještaja, te kupovanje drvnog sjemenja ili biljki u koliko jednokratna isplata računa prekoračuje za pojedinu vrst naručbe svotu od 5.000 K. ; , Dozvoljava kupovanje nepokretnosti kao i prodaju, te zamjenu državnog zemljišta i zgrada. .: _;´ Čl. 21. -i. Prodaja šumskih proizvoda. ,.._´ Ministar odobrava: a) sve one dražbe, kojima se podmiruje potreba šumskih industrijalnih i trgovačkih poduzeća. b) ako se radi o prodaji izrađenog materijala ili spremljenog za izradu, a iznaša više ođ 2.000 ma građevnog materijala, bilo od koje vrsti drva ili 6.000 m2 izgrađenog ili poluizradjenog ogrevnog drva s tom predpostavom, da se količina jedne i druge" vrsti materijala nalazi u jednom neprekinutom šumskom kompleksu. c) ako se ne postigne za dražbene skupine, navedene u toč. b) procjenj.ena njihova vrijednost. » d) ako se želi dražbom pod b) prihvatiti ponuda jednoga dražbovatelja, čija ponuda ne sadržaje najvišu cijenu. Čl. 22. Privatno-pravni ugovori. Ministar odobrava: â) najamne ugovore u predmetu službenih kancelarijskih prostorija, činovničkih stanova, te uporabnih zakupa onih površina zemljišta, koja su u savezu sa gospodarstvom i to samo u tom slučaju, ako su ugovori novi i nisu predviđeni u budžetu za tekuću godinu, ili ako je visina svote utrnućem staroga ugovora sa 15% veća od prošlogodišnje najamnine ili zakupnine. b) za upne ugovore, kojima se daju u zakup državne nepokretnosti i prava, ugovore, kojima se daju u najam državne zgrade za stanovanje, gospodarske zgrade, pilane i t. d. i to u slučajevima: 1. ako je zakup novi, a nadmašuje za svaku pojedinu stranku zakupninu od 2.000 K godišnje. % ako se zakup daje bez javne dražbe ili oglasa, a radi se o većoj svoti od 2.000 K godišnje zakupnine ili najamnine za pojedinu stranku. 3. ako se daju u zakup ili najam na dulje od 5 godina, a poprečna godišnja zakupnina premašuje 1.000 K godišnjih i 4. ako se ne preporuća prihvat najbolje ponude. Čl. 23. Ministar za šume i rudnike dozvoljava gradnje novih zgrada bilo kakove vrsti, izgradnju šumskih prometnih sredstava stalnoga značaja kao: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 68 <-- 68 --> PDF |
13Ô . Šumske željeznice, ceste, žicare i vodovode i t. d., zatim sve veće popravke na državnim zgradama i šumskim prometnima u koliko za te radnje nisu već odobreni planovi i krediti u tekućem godišnjem budžetu. Cl. 24. Ministar za šume i rudnike dozvoljava brisanje državnih potraživanja, koja su konačno postala neutjeriva, a premašuju svotu od 2.000 K zatim parnična izravnanja kao i obustavu parnice u tečaju, podignute od strane države, ako vrijednost parničnog predmeta premašuje svotu od 5.000 K. Ćl. 25. Personalni poslovi. U nadležnost ministra za šume i rudnike spada: a) ustrajanje novih činovničkih i pod,činovničkih mjesta, kao i ukidanje istih. b) po´stavljanje odnosno promicanje činovničkog osoblja, koje spada pod nadležnost Šumarske direkcije, zatim umirovljenja, prihvat istupanja iz državne službe, dozvola stalnoga premještenja činovnika iz službenih obzira. c) dozvola zamjeničkog zastupanja jednog činovnika, ako će to zastupanje trajati više od tri mjeseca. d) podjeljenje dopusta šefu ureda, ako je dulje od sedam (7) dana, kao i svi njegovi personalni predmeti. e) odobravanje izvanrednih podpora i nagrada činovnicima i podčinovnicima. TREĆI DIO. Završne i prelazne odredhe. Čl. 26. Svi činovnici, podčinovnici, nadlugari, lugari, pomoćni lugari i poslužitelji, koji uživaju stalna mjesečna beriva, a podpadaju pod nadležnost šumarske direkcije u Zagrebu, razvrštavaja se prema vrsti službe kako slijedi : a) svi šumarski činovnici koji se nalaze u službi državne šumske uprave, te u službi političke javne uprave, svrstavaju se u jedan status, zatim se uvršćuju u taj status i svi pravnički referenti šumarske direkcije. b) činovnici i službenici svih imovnih općina, sačinjavaju jedan posebni status. c) za sve šumarske činovnike i službenike privatnih šumovlastnika ima se voditi evidencija kod šumarske direkcije. / |