DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Iz ovo doba imademo tek nekoliko mladih sastojina, koje su sada 40-80 godina stare. Ove su nastale većim dijelom putem oplodne sječe, a samo neznatni popravci obavljeni su sjetvom žira pod motiku.1 Da se stanovita šumska površina od 300—500 jutara velika pomladi, stavljena je ista pod zabranu paše i žirovine, a godišnja potreba na ogrijevu izdavala se pravoužitnicima oplodnom sječom. Sasjeklo se na toj površini najprije druge manje vrijedne vrsti drveća, t. zv. bijela šuma, kao jasen, brijest i grab, a tek onda hrastovima. Ovakova oplodna sječa i snjom skopčano naravno pomlađenje trajalo je na takovoj površini barem 10—15 godina a i dulje. Tim načinom uzgojio se pomladak malo ne iz čistog hrastika. Istom nakon razvojačenja vojne Krajine (1881), a osobito nakon izgradnje slavonskih željenica, počele su se te stare hrastove šume bržje sječi (čistom sječom sa pet godišnjom predzabranom). Sječa tih šuma provađala se do danas dosta naglo, a to je obzirom na neprestano rastuće cijene ovog izvrsnog građevnog drva, barem u zdravim sastojinama za požaliti. Na mjestima, gdje je tlo vlažno, ne pridolaze čiste hrastove šume, nego su jasenom mješane, a na nižim pdložajima prevladavaju čiste jasenove sastojine. U mješovitim sastojinama prerastu u mladosti jaseni hrastova stabalca, no ova zato ne propadaju, nego ostaju na životu. Hrastovi podnašaju ovdje do svoje 15. godine zasjenu mladih jasenovih stabala ili hrastovih stabala sjemenjaka dobro, a kada ih kod prve prorede ili kod konačnog sjeka do ovih oslobodimo, rastu dalje vrlo dobro tako, da na koncu ophodnje možemo dobiti, ako hoćemo, čiste hrastove sastojine. Jasenova stabla moramo na ovim vlažnim stojbinama smatrati pionirima, koji pripravljaju i uzdržavaju tlo takovim, da bude sposobno i za uzrast hrastovih biljka. Opažamo naime, da su nešto niže šumske površine, dok na njima sastojine- još stoje dosta suhe, a čim se stara sastojina posječe, postaje tlo mokro. — Ovdje nam dakle dobro dođe brzo rastući jasen, koji već od mladosti ima dosta razvijeno korjenje za sisanje vode i mnogo lišća za transpiraciju vode i samo s njim u društvu mogu hrastova stabalca rasti do one dobe, kada su i ona snabdjevena sa tolikom krošnjom, da ne trebaju više usluge jasena. 1 Josip Kozarac : O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim dama obhodnje. Šumarski list 1897. |