DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 48 <-- 48 --> PDF |
tlo zastrta. Među dominirajućim stablima ima obično nekoliko takovih stabala, koja su osobito jako razvijena; ovakova stabla nazivljemo prevladala stabla. Između ovihpotištenih stabala imade svih mogućih prelaza. Ovako izlučena stabla u sastojini- razvrstali su pregleda radi razni šumarski pisci unekoliko stabimičnihrazreda ili razreda po uzrastu u visinu i debljinu. Çotta1 dijeli stabla u ove razrede: a) Vladajuća (dominirajuća) stabla; b) Nadvladana stabla, koja su od vladajućih stabla nadvišena; c) Potištena stabla, bez prirasta u visinu, pače sa suhim vrhom ; d) Suha, obumrla stabla. Kônig2 je razlikovao-u sastojini ove razrede stabala: A. Vladajuća stabla; a) prevladala; b) suvladajuća, c) manje vladajuća, B. Zastrta stabla ; a) nadvišena, b) potištena. Slično je razdijelio stabla u razrede i Henrik Bruckhardt, koji vladajuća stabla (A) zove stabla glavne sastojine, a zastrta stabla (B) ubraja u nuzgrednu sastojinu. Kraft3 razlikuje slijedeće razrede uzrasta: A. Prevladala, (prerasla) stabla sa osobito jako razvitim krošnjama; B. Vladajuća stabla, koja u pravilu tvore glavnu sastojinu, sa dobro razvitim krošnjama; C. Suvladajuća stabla, sa primjereno normalnim krošnjama, ali spram onih pod (B) slabije razvitima i stisnutima. Ovaj razred čini donju granicu glavne sastojine. D. Nadvladana stabla; krošnje su im manje više zakržljale i to: a) utisnuta stabla, još posve ne zastrta, sa stisnutom, jednostrano razvitom krošnjom, b) stabla sa djelomično potištenom krošnjom. Gornji dio krošnje je još slobodan, donji je zastrt ili obamro. 1 Cotta. Waldbau 1879. 7 izd. 2 Kônig: Allg Forst- u. Jagd-Ztg. 1854. str. 453. * Kraft: Beitrage zur Lehre von den Durchforstungen 1884. |