DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 45 <-- 45 --> PDF |
općinama, sačinjavali bi privatni posjed šuma, koji ostaje njezinim vlasnicima, te koje država obzirom na svoje loše financije nebi povukla u svoje vlastništvo. Izuzetak od togav čine šume, koje država može konfiscirati bez odštete. Šume, koje se mogu konfiscirati bez odštete i šume, koje su ostale nakbn revizije segregacija i diobe šume osim privatnih, sačinjavaju državni šumski posjed. Ovakovom razdiobom šuma tangira se najmanje dosadanji red, ona je ujedno najjeftinija, a što je glavno, time bi se najbolje udovoljilo želji i potrebama našega naroda. Svaki drugi experimenat, koji bi se poduzeo sa diobom i prenosom šuma u drugo vlastništvo, bio bi po mom mišljenju za državu pogibeljan i mogao bi imati sudbonosnih posljedica. Zakonska uredba zemljišnih zajednica ima i nadalje ostati sa tom promjenom, da se u obseg zemljišnih zajednica prime svi državljani, koji stanuju na teritoriju, koji se drvari iz šuma zemljišne zajednice, sa stanovitom količinom ovlašteništva. Ovlašteništvo ne bi imalo biti sa posjedom vezano, te bi se zakonske ustanove, koje govore o ovlašteništvu imale posve preraditi. U opće bi bilo potrebno provesti reviziju zakona o uređenju zemljišnih zajednica, jer ima u njemu ustanova, koje današnjem demokratskom i naprednom duhu vremena ne odgovaraju. Povlačenje šuma zemljišnih zajednica u državni šumski posjed ne samo da nije opravdano sa šumsko gospodarstvenog i političkog stanovišta te državnofinancijalnog, najme radi opterećenja većega kompleksa šumskoga zemljišta sa šumskim služnostima, te prevelikog opterećenja državnih financija, nego je pogibeljno obzirom -na revoltu kod ovlaštenika zemljišnih zajednica. U gorskom kotaru primjerice neke zemljišne zajednice stekle su svojim gospodarenjem velike šumske glavnice, kojima žele prikupiti i privatnih šuma iz svoje okolice. Te šume osim namirenja redovitih godišnjih potreba odbacuju godišnje znatne svote (tako primjerice zemljišna zajednica Vrbovsko, Kom. Moravice, Ravnagora oko 100.000 kruna svaka godišnje i više) za investicije u razne kulturne svrhe. Te blagodati nebi se ovlaštenici mogli nikada odreći i nema novca, kojim bi se moglo odštetiti to jedino prirodno vrelo svake privrede i blagostanja za našega Goranina, |