DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 44 <-- 44 --> PDF |
106 primorskih kupališta — kojima je za cijelo osjegurana velika budućnost — a po gotovo onda, ako će za kojih dvadesetak godina biti okružene zelenilom uzgojenih kraških kultura. Crikvenica, 20. ožujka 1919. Prof. A. Kauders. 2. Agrarna reforma s obzirom na šume Gorskoga kotara. Prema zamolbi otisnutoj u 1. i 2. broju Šumarskog lista, da članovi šumarskog društva pismeno saopće svoje stanovište prema šumskoj reformi sa osobitim obzirom na specijalne prilike ovoga kraja, čast mi je priopćiti slijedeće: U kraljevstvu SHS. imamo šuma državnih, imovinskih, zemljišnih zajednica, crkvenih, općinskih, privatnih i raznih korporacija, koje bi imale podmirivati potrebu cijelokupnog žiteljstva u državi SHS. na građi i ogrijevnom drvu, a osim toga godišnje odbacivati jedan stanoviti kvantum drva za izvoz. Da se ta svrha poluči, držim, da bi obzirom na financijalno stanje naše mlade države i obzirom na postojeće kategorije vlasništva bilo najpotrebnije slijedeće: 1. Provedenje svestrane revizije segregacija i diobe šuma. Gdje su uslijed loše provedene segregacije oštećeni pravoužitnici imovnih općina ili ovlaštenici zemljišnih zajednica, imadu se revizijom segregacije odmah odštetiti tako, da se onaj kompleks šume, koji ih je pripadao, odmah priklopi njihovom posjedu. Za taj kompleks ne bi se plaćala nikakova odšteta. Svaku zemljišnu zajednicu ili imovnu općinu, koja uslijed provedene revizije segregacije ne bi dobila dovoljno šume za podmirivanje svojih potreba, valja nadijeliti sa potrebnim dijelom šume bilo privatne, državne ili crkvene, koji bi se imao od iste odcijepiti. Taj odcijepljeni dio od najbliže šume imao bi se odštetiti prema stručnjački ustanovljenoj vrijednosti, koju bi imala zemljišna zajednica ili imovna općina u određenom roku odplatiti. Oni dijelovi u privatnim šumama, koji nebi pripali uslijed revizije segregacije i diobe zemljišnim zajednicama i imovnim |