DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Ovo je slika života kraškog vinodolskog stanovnika početkom 19. stoljeća, i to u jednom dijelu našeg Primorja, koji ipak obiluje sa nješto kulturne zemlje. Životne prilike pučanstva vinodolskog kraja promjenile su se tek od onog vremena, kada je naš marljivi narod krenuo u strani svijet, poglavito u Ameriku, te kao zidar, ribar, klesar i radnik u rudokopu tražio i našao zarade. Od ovog su časa američki dolari i lire dale obiteljima naših Primoraca bolji život, a može se mirne duše kazati, spasio ga američki novac od potpune propasti i smrti. Nu dugotrajnim ratom pogoršale su se sad privredne prilike, a narod, koji nije mogao u strani svijet na zaradu i nije bio potjeran na frontu, u većini je kod kuće gladovao, a sada, ako se prilike nepromjene, čeka da se otvori promet i da ostavi domovinu, da krene i opet na zaradu u strani svijet. Naš Primorac ne samo da je dobar zidar i klesar, već se on razumije i te kako u gospodarstvo, obrađivanje tla i u vinogradarstvo, pa je vječna šteta, da ovaki narod mora preko Oceana na zaradu. Agrarnom reformom imalo bi se urediti ne samo zemljišno pitanje seljaka u gornjim krajevima kraljevstva, već i poskrbiti, da i naš primorski živalj bude dionikom ove blagodati. Uz industrijaciju ovih primorskih krajeva i kad bi se provela odavle i kolonizacija n. pr. u Slavoniju više sam nego sjeguran, da bi za koju godinu sela u Slavoniji sasvim drugačije izgledala, Bilo bi zidanih kuća, zemlja nebi ostala neobrađena, porast pučanstva bio bi znatno veći. Najveće siromaštvo još i danas ipak vlada u Vinodolu u nekim zagonskim selima kraj Novoga, a možda je ovo siromaštvo danas još i veće, nego za prije spomenutog Kargačina. Pučanstvo ovih sela (Valač, Tribotin, Plužnica) živi još i danas na najnižem stepenu kulture. Škola i crkva daleko su, pa je ovo pučanstvo prepušteno samo sebi. Potrebe za život minimalne su, a u većini ga slučajeva namiruju prodajom ukradenih šumskih proizvoda ili opet prosjačenjem. Daleko od kultute u zabitnim kraškim dôcima vegetiraju ovi ljudi iz dana u dan, a šumska krajđa jedino im je vrelo prihoda. Za ove bi ljude u prvom redu trebalo skrbiti i vezati ih na komadić kulturnog tla, da nauče raditi. Ova sela su |