DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 39 <-- 39 --> PDF |
2. Uslijed prije navedenih razloga, naše su zem. zajednice skroz pasivne, te je kakav sistematski rad oko pošumljenja, amelioriranja pašnjaka, sastava gospodarskih osnova, skroz nemoguć. U većini se slučajeva jedva namire troškovi oko uprave i čuvanja. Zaključci skupština ovlaštenika i odborskih sjednica pravo su ruglo, jer se na takovim skupštinama i sjednicama ne raspravlja o potrebama ovlaštenika, uzgoju šuma, pošumljenju Krasa, amelioriranju pašnjaka, namještenju najnužnijeg čuvarskog osoblja i t. d. Glavna svrha ovih skupština je napadanje lugarskog osoblja, traži se dignuće zabrana i sječa u teško uzgojenim branjevinama i t. d. Većina zaključaka stoji u protimbi sa postojećim šumarskim propisima, a referent šumarstva kod kot. oblasti stoji uvijek između dvije vatre, t. j . zakonskim propisima i narodom, koji na žalost misli, da mu je šumar neprijatelj. Podržavljenjem šuma prestali bi svi troškovi oko uprave, čuvanja i t. d. sa strane žitelja. Država bi imala skrbiti za namještenje potrebnog broja lugara, imala bi brigu oko sastava gospodarskih osnova, uzgoju kultura, jednom riječju, pokriti sve troškove. Pučanstvo bi sasvim drugim osjećajima gledalo šumu, jer bi znalo, da od šume zaista ima koristi; a ne, da poradi šume, od koje danas ne ima nikakove koristi, mora plaćati znatan porez, opć. namet, doprinjeti plaći šumara i sve ostale troškove uprave. Od najveće bi potrebe bilo urediti pitanje pošumljenja Krasa. O ovom pitanju mnogo se je raspravljalo i u našoj stručnoj literaturi, a ipak je ostalb u glavnom kod raspravljanja, a učinjeno je dostavmalo. Često se čuju razni predloži, prigovaranja iz krugova zvanih, a ponajviše onih, koji su Kras vidjeli tek iz daleka, vozeći se parobrodom duž obale morske. Prošlo je skoro pol stoljeća — dakle čitavi ljudski vijek — od kada je izdana rasprava Josipa Wesselija pod naslovom »Kras hrvatske krajine i kako da se spasi." Dakle već prije pol stoljeća tražio je vrstan šumarski stručnjak, i ako nije baš u cjelosti poznavao prilike našeg Krasa, spas u pošumljenju. Na žalost, ne možda krivnjom pojedinaca, već krivnjom čitavog prijašnjeg sistema, a dosta često i samog pučanstva, |