DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 37     <-- 37 -->        PDF

prikraćeni na najpotrebnijem ogrfjevnom drvu. Slične su
prilike kod svih naših primorskih zem. zajednica.


U koliko su možda neke zem. zajednice prigodom segregacije
i dobile nješto više šume, to su ove čiste jelove sastojine,
koje je vječna šteta bila sjeći i doznačivati za ogrijev,
te su godišnji etati stavljeni na dražbu, da se bar donekle
pokriju troškovi uprave, čuvanja i poreza.


Malo koji ovlaštenik zem. zajednice se je okoristio šumom,
jer mu ova izim plaćanja nameta nije dala ono, što
on zaista, potražuje, t. j . potrebnu građu i ogrijev.


Istina je, neke su urbarske općine zaprimila velike površine
t. zv. pašnjaka, a ima i takovih, koje su zaprimile i


t. zv. „šumom obrasle" pašnjake.
Svaki, kojemu su i malo poznate prilike našeg kraja
znade, da se pod ovim pašnjacima razumjeva goli Kras sa
svojom skroz mršavom vegetacijom ili opet Kras, pokrit
formacijom raznih vrsta borovice.


Naš Primorac zaista od šuma nema ništa, a potreba na
gradi i ogrijevu upravo je tako velika, kao i u drugim krajevima
države.


Osim toga udaljene su šume naših* zem. zajednica od
općina i nastanbina 25.—30 km, tako, da je uz vječito pomanjkanje
voznog blaga skroz nemoguće drvne proizvode
dopremiti u primorske općine vinodolskog kotara.


Poslijedica ovog stanja skroz je jasna. U pomanjkanju
dobrog ogrijeva sijeku se kraške branjevine i privatni maleni
šumski posjedi, zvani „umejki" ; pogotovo za zadnjih godina
rata posječeni su svi privatni posjedi, tako, da će trebati
opet nekoliko godina, dok se postigne ono, što smo
već imali prije rata. Kako se vidi, uz ovakove prilike skroz
je nemoguće naš Kras posumiti, i dok se prilike ne promjene
i pošumljenje Krasa ne stavi na zakonski temelj, ostati će
naše Primorje golo kao i dosada.


U ovom pitanju progovoriti ćemo drugom prilikom. Ali
već sada moram spomenuti, da je sam uzgoj branjevina na
Krasu u najužjem savezu sa budućim uređenjem šuma, bilo
to ispravkom segregacije ili opet podržavljenjem svih šuma,
bile one zem. zajednice, imov. općine ili privatnika, jer tako
dugo, dok se našim Primorcima ne namakne potrebni ogrijev,
tako dugo biti će oni prinuždeni sjeći ono malo zelenila .