DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ft pažnja posvetiti tome, da se uzgajaju specijalisti šiljanjem mladih sposobnih sila u naprednije inozemstvo, češće bi trebalo priređivati ekskurzije u krajeve, gdje se već intenzivno gospodari, koje bi se ekskurzije mogle spojiti s kratkim tečajevima i predavanjima. Mnoga su pitanja intenzivnog gospodarenja, kao jača proreda, naravno pošumljenje, gradnja novih prometila itd. takove naravi, da će ih stručnjak pravo razumjeti, njihovu opravdanost shvatiti i poprimiti ih, ako ih u kratko prouči na mjestu, a ne iz dugih, suhoparnih rasprava. Verba movent, exempla trahunt. Novac uložen u te svrhe donijet će stostruke kamate. U svemu tome očekujemo´ impuls od profesora naše akademije no samo onda, ako nova država posveti veću pažnju šumarskoj akademiji, sjedinivši je sa drugim gospodarskim zavodima u samostalnu visoku školu. Samo onda, kada se visoka šumarska škola oslobodi komičnog tutorstva nestručnjaka,, kada se ugled i stanje, njezinih nastavnika podigne na niveau ostalih sveučilišnih profesora, moći će i oni sve svoje sile posvetiti ne samo odgoju šumarskog pomlatka, nego i stvaranju naše šumarske literature, dizanju ugleda našeg šumarstva pred inozemstvom i postati ona elita šumarske struke, koja ih po zvanju i pozivu, a i po primjeru drugih naroda u istinu ide. Nema sumnje, da će se sada u novoj državi ostvariti i davno iščekivani osnutak pokusne postaje, koja ima upotpuniti visoku šumarsku školu i udariti osnovu našim šumarskim znanstvenim istraživanjima. Jedno je´ međutim sigurno, da će mlada država iz početka morati veću važnost polagati na onakove investicije, koje će donositi brze kamate, pa bi se moglo dogoditi, da se pitanje pokusne postaje još na neko vrijeme odgodi. Znajući, od kakove je važnosti to pitanje, šteta bi bila za svaki čas odgađanja pa mislimo, da bi se našao izlaz, da se postaja osnuje, a da mnogo ne stoji. Glavno je, da imademo vanjska pokušališta, a centrala ne mora odmah biti raskošno uređena građevina. Posao i uprava imala bi se povjeriti stručnjaku, koji ne bi imao drugog posla, osim toga. Njemu bi se za vanjske poslove od zgode do zgode mogli pridijeliti štipendiste šum. akademičari, privremeni vježbenici onog ureda, u čijem se području posao obavlja i t. d., a taj |