DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I m m zemnih organa za sve biljke. U to vrijeme započimlje među biljkama međusobni boj za mjesto u zemlji za razvoj korjenja i za mjesto u zraku za razvoj krošnje. Od naravi slabije, ili uslijed vanjskih stojbinskih odnošaja slabije razvijene biljke budu od jače razvitih prerastene i potištene, one moraju uslijed toga sve više u rastu zaostajati, dok se konačno uslijed daljnjeg pomanjkanja na svjetlu, vodi i hrani ne osuše. U toj borbi propadnu mnoga po obliku vrijedna stabalca, a ostanu manje vrijedna granata stabla. Hoćemo li da uzgojimo što vredniju sastojinu nužno je, da od vremena do vremena zahvatimo u tu borbu, da posječemo neka manje vrijedna stabla, da time zaostalim individuima stvorimo povoljnije uvjete za uspjevanje. Važno je pitanje u njezi sastojina, u kojoj starosti sastojine, u kojoj mjeri i u korist kojih stabala je nužno da se čovjek sjekirom u tu borbu umješa, t. j . da sastojinu proredi, jer o tom ovisi cilj cijeloga nam gospodarenja, t. j . da u najkraće vrijeme, sa što manje novčanih žrtava uzgojimo što vredniju šumu. Važnost ovoga pitanja je priznata od svih šumara, od doba intenzivnijeg šumskog gospodarenja; to nam dokazuju mnoge metode proređivanja šuma, to nam dokazuju i danas mnoge rasprave u stručnim časopisima o toj temi. I pravo je, da se ovom važnom pitanju u njezi šuma posvećuje tolika pažnja, jerbo dobro uzgojena, a prema tomu i vrijedna šuma je najljepša svjedočba našega stručnoga rada. Da polučimo bržji prirast stabala u visinu i ljepši im razvoj debla, ne diramo obično u naravni razvoj sastojine (osim možda u prvoj mladosti čišćenja sastojine od inovrsnih stabala) većinom prvih 20—30 godina, a gdjekada i dulje. Zato je ne samo od interesa, nego je i važno znati, kako se prije porede obavi naravni razvoj, t. j . naravno izlučenje takovih mladih sastojina obzirom na broj stabala i obzirom na razvoj istih u debljinske i vrijednosne razrede, jer od toga ovisi odgovor: u koliko upliviše na kasniji razvoj sastojine dulje ili kraće čekanje na umjetnu proredu, t. j . dali je kasnije započeta proreda za razvoj sastojine bez upliva, ili je možda štetna, a moguće i korisna. V |