DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 33     <-- 33 -->        PDF

ai


njegovog rada spadajućoj površini, kao i opis sastojina.


Šumska nadzorništva nadzirati će taj rad, te uputom i


tvorbom pripomagati ga i podupirati, a šumska ravnateljstva


izdavati će odredbe o uzgajanju i iskorišćivanju šuma.
Time se šumari kao stručnjaci rješavaju od silnoga
balasta, koji je svaki strukovni rad upravo onemogućivao,
jer se time sav rad usredotočuje oko uzgoja i uporabe šume.
Šumski će uredi, dok vlasnički odnošaji ostanu u današnjim
prilikama, svakom pojedinom vlasniku, ako se radi o ogrijevu,
njegov dio na raspolaganje staviti, ali to ne će morati
biti u šumi vlasnika, nego u bilo kojoj šumi, već prema
interesima intezivnog gospodarenja, a eventualno i uz stanovitu
naplatu, a onima koji nijesu vlasnici šume, a potrebuju
ogrijeva, uz naplatu, već prema prilikama i mogućnosti.
Sve za tehničku porabu sposobno drvo izdavati će se vlasniku
u novcu, a prema potrebi i u naravi, već prema tomu,
kako okolnosti to budu zahtjevale. Glavno je pri tomu ali
to, da će šumari postati zaista šumari i baviti će se samo
sa šumom, a sve ostalo ispada iz njihova posla i djelokruga.
Šumari će cijeli svoj rad posvećivati moći šumi, a
poglavito uzgoju šume. On će nastojati morati, da sastojine
...^ ne odgovaraju zamjeni pomlađivanjem sa drugima, da
sve površine koje nijesu obraštene po najboljem svom znanju
i iskustvu, čim prije zasadi, da kras, vrištine, bujadišta
itd. nestanu, da stare šume, nepristupačne, učini izgradnjom
komunikacija pristupačnima i time im podigne vrijednost.
Gradnja šumskih cesta, puteva, željeznica, žicara, splovišta
i t. d. biti njegovom zadaćom. Cijeli šumski teritorij države
SHS. postaje time u idealnom smislu jednom gospodarstvenom
jedinicom, a uprava će već danas znati moći, da
će u jednom kraju, dosada nepristupačnom, nakon izgradnje
puteva šumskih željeznica, žicara i puzaljki, koji će recimo
nakon 6 godina biti izgrađeni, biti otvoren za uporabu teritorij
od recimo 70.000 ha, koji će toliku i toliku količinu
drva odbaciti na, to i to vrijeme. Za to će ali na pristupačnom
mjestu i to odmah posjeći sve šume, koje su rijetke,
neprirašćuju gotovo ništa ili su u uzgojom pogledu u
onom kraju nepoželjne. Na krasu će međutim kotarski


šumari svake godine na svom teritoriju stanoviti postotak
posumiti, posumiti će jedan dio vriština i s bujadi obraštenoga
tla i tim iskorišćivati mrtve kapitale tla. Jednom