DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 28     <-- 28 -->        PDF

šumarske službe u svrhu, da ondje svojim iskustvom pridonesu
sretnom riješenju tog pitanja.


Ako držite ovakovu metodu rada ispravnom, tad bi bilo
vrlo zgodno, da današnja glavna skupština pozove budući
upravni odbor, neka isti na shodan nač n pribere svu gradnju
potrebnu za riješenje pitanja o reorganizaciji imovnih općina,


o riješenju kozjeg pitanja u Lici i Primorju, za riješenje pitanja
o posumljenju krasa, o ustrojenju zemaljskog centralnog
biljevišta, pokusnih postaja kao i za riješenje ostalih stručnih
pitanja, za koja držite, da su postala gledom na naše nove
prilike nužna, te za brzi naš gospodarstveni razvoj osobito
presnima. I dok svršavam molim predsjedništvo skupštine,
da izvoli o istaknutoj rezoluciji otvoriti debatu, te prema
razvoju i tečaju potonje, staviti ju skupštini na odluku.
Reorganizacija šumarstva.


Predavanje i predlog Srećka Majera, kr. šumar, nadpovjerenika


Svjetski je rat minuo. Potoci prolivene krvi rte mogu
dosadanji društveni poredak ostaviti nepromijenjenim.
Iz zadnjih i najskrivenijih potleušica povlačila je državna
vlast „porez na krvi", da ga upotrebi za svoje održanje.
Kroz to su izlazili na površinu svijeta muževi, koji svijeta
do toga vremena ni vidjeli nijesu. Oni su svojim okom,
koje je do onda bilo viklo promatrati usku okolinu svoga
rodnoga kraja, počeli na jednom promatrati cijeli svijet,
vidjeli su nešta, o čemu do tada pojma imali nijesu, vidjeli
su život svijeta, upoznali su cijelo ljudsko društvo. Do tada
čovjek svoga sela, postao je Evropejac, ćuteći u sebi posve
jasno, da baš on drži na svojim ramenima silu države, da
bez njega o snazi države ni govora biti ne može. Svjetski
rat svršio je dakle sa jednom od najsjajnijih tečevina ljudskog
društva, on je naime donto spoznaju, da sila države
počiva na snazi svakog pojedinog državljana i da ta sila,
odnosno toj sili odgovarajuća vlast države, nije ništa drugo,
nego zbroj moralne i fizičke snage, što ih svaki pojedini
državljanin u sebi nosi i osjeća i može u svako doba svojoj
državi na raspolaganje staviti. Ta svijest, koja je svakako
posljedica svjetskoga rata, jer je svjetski rat bio školom
života, sveučilištem svjetske obrazovanosti i za one muževe,




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 29     <-- 29 -->        PDF

t


za koje se do rata država niti najmanje brinula nije, niti
brinuti htjela, jer nije imala interesa za maloga čovjeka, i
nije htjela, da u sebi ima veliku količinu ljudi, koji nose u
sebi spoznaju svoga položaja kao državljana; ta je svijest
glavna karakteristika novog društvenog poretka, novih demokratskih
država. Ova spoznaja izbija danas na površinu.
Državljani, svjesne jedinice naroda, dižu danas svoj glas,
kojega svatko glasno čuje, a refren toga zvuka odzvanja se
u poznatim krilaticama: „Mi hoćemu državu, u kojoj će
narod biti slobodan i zadovoljan, kojoj će državi biti konačni
cilj blagostanje i zadovoljstvo." Svaka dakle vlada,
koja će biti kadra blagostanje sviju slojeva naroda osigurati,
imati će čvrsti oslon na ramenima svakog člana naroda,
dočim vlast, koja blagostanje i zadovoljstvo ne će biti kadra
osigurati, morati će nestati sa površine, jer će ju srušiti
nezadovoljstvo onih, koji su pod starim režimom patili, koji
su činili ogromnu većinu naroda, ali si svoje bijede nijesu
bili svjestni ili nijesu svojoj svijesti izražaja naći mogli.


Lahko je vladati, da 107o pučanstva1 bude zadovoljno,
a 90°/o ne; težko je ali vladati tako, da pretežna većina
naroda osjeća posljedice kulture i blagostanja. Ovo teško
breme uzimaju na sebe sve državne vlasti sa demokratskim
programom, a uzele "si je za zadaću i mlada ali ponosna
država Srba, Hrvata i Slovenaca, koje smo i mi članovi,
kojoj i mi kao vjerni sinovi imademo svoje sile na raspolaganje
staviti, da uzmognemo čim skorije polučiti svoj cilj:
visoku kulturu, sveopće, blagostanje i trajno zadovoljstvo,
jer samo u ostvarenju ove težnje, naći će
država Srba, Hrvata i Slovenaca svoje sjegurne i čvrste
temelje.


Da se blagostanje polučiti može, potreban je stanoviti
rad i odgovarajuće organizacija. Ukupni rad jednoga naroda,
kojemu hafmoničku cjelinu daju političari, dijeli se na bezbroj
ogranaka, specialnih po svojoj vrsti i kakvoći. Svaki
ovakav pojedini rad izvršuju ljudi, odgojeni i strukovno
obrazovani za taj posao. Teško narodu, gdje ovakav posao
izvršuju ljudi nesposobni ili nespremljeni, jer će šteta proizlazeća
iz toga rada biti daleko veća, nego korist, koja bi
imala rezultirati.


Mi smo se danas sastali ovdje, da odredimo smjer
našemu radu, radu oko gospodarenja sa šumama, lugovima




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 30     <-- 30 -->        PDF

i pašnjacima države SHS., dakle da kao pozvani faktori
kažemo, kako se imade urediti naš rad, da naše šume
odbace najveću korist i kako se imade s njima postupati,
da doprinesu opće žudenom blagostanju i zadovoljstvu u
najširim slojevima naroda.


Time što si postavljamo cilj, moramo si sastaviti i
program, koji će do toga cilja dovesti. Ako si političari
sastavljaju programe, to ti programi ne mogu imati ono
značenje kojega imadu programi stručnjaka, jer ovi potonji
određuju svoje rezultante na komponentama skroz realnim,
proizteklim iz znanosti, koje su stvorile svoje strukovne zakone.
Kako vidimo, stručnjaci stvaraju svoje programe na
temelju znanosti, stoga i jesu strukovne škole temelji svakom
stručnom radu.


Uzeo sam si zadaću, da pred svoje drugove u zelenoj
struci iznesem jedan ovakav program, kojega će glavna
skupština nakon svestranog pretresa eventualno prihvatiti, i
nakon toga pred javnošću zastupati, dapače i boriti se za
ono, o čemu smo osvjedočeni, da će postati vrelom blagostanja.


Prije nego što iznesem odnosni program, u kratko ću
ocrtati šume države SHS., na koje se ovaj program odnosi.


Država SHS. opsizati će površinu oko 257.000 km-, sa
13,000.000 žitelja. U toj će državi ukupna šumska površina
iznašati 94.250 km-. Da si zorno predočimo veličinu ove
površine, može se reći, da površina šuma u državi SHS.
iznaša toliko, kao sveukupna površina Hrvatske, Slavonije,
Bosne i Hercegovine. Novčana vrijednost ovih šuma, računajući
po prodajnoj vrijednosti drva, a prema cijenama,
koje su bile u porabi prije 2 godine, a koje bi mogle ostati
kao prosjek za budućih 10 godina, iznaša oko 6.2 milijardi
kruna. Čisti prihod od ovih šuma imao bi godišnje iznašati,
uvaživ okolnost, da su mnoge od tih šuma jošte nepristupačne,
a mnoge za sječu neprikladne, oko 111-65 milijuna
kruna. Ove je brojke nužno makar u glavnim crtama navesti,
da se prikaže važnost šumskog gospodarenja, kao i
važnost rada, koji je nama šumarima u ruke stavljen. Kako
je ali velika prometna glavnica, koja će se svake godine
prebaciti iz ruke u ruku, da se gore navedena čista dobit
poluči, to možemo tek nagađati, a vrti se u glavnom oko




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 31     <-- 31 -->        PDF

svote od 1 do 2 milijarde kruna. Kako dakle vidimo, nije
najvažnije to, što će naše šume kao čistu dobit odbaciti,
nego je važno to, da će uz intenzivan rad u našim šumama,
uz racionalno gospodarenje, uz izkorišćivanje svake moguće
tehnike i uporabu obilne radne sile prometnuti se godišnje
glavnice od po prilici 2 milijarde kruna, koja će sva ostati
. našem narodu na raspolaganje, biti će vrelom obilnoga dohotka
za sve slojeve pučanstva, a polučivati će se to, da
će se bogatstvo, a time i blagostanje u obilnoj mjeri dizati


i unapređivati.


Krivi su dakle nazori onih, koji tumače, da će se blagostanje
popraviti, ako šume pređu u individnalno vlasništvo
bezbrojnih posjednika, koji će moći po tim šumama
harati, odnosno sjeći po miloj volji, jer kao što smo gore
vidili, sveukupna čista dobit činiti će po prilici 112 milijuna
kruna, a prometna glavnica oko 2 milijarde kruna, što znači
da šume za općenitost odbacuju glavnu korist kao objekt
rada, one su poslodavac, koji je kadar na stotine hiljada
državljana zaposliti i osigurati im valjanu ekzistenciju, dočim
vlasniku tek jedva i do 1 posto od vrijednosti odbacuje.
Pošto ali taj poslodavac mora bezuslovno do skrajnosti
pošten biti, a u ni jednom slučaju nesmije zlorabiti radnu
snagu kao glavni faktor proizvodnje, to može kao poslodavac
isključivo samo država u obzir doći.


Sto imademo dakle činiti, da ovo u istinu i polučimo


i da naše šume ne puštamo ležati kao. „mrtve kapitale",


nego da /u njih unesemo života, rada i obilnoga prometa.?


Evo, kako si ja taj naš posao zamišljam, kako ga valja


organozivati, a kako provesti.


1. Sve šume, bez razlike vlasništva, dakle državne i
privatne, a privatne jesu šume crkvene, imovnih općina,
zemljištnih zajednica, oDĆinske, raznih društava i one privatnih
osoba, kao i svako tlo, koje je sa interesima šume
usko vezano, koje može naime isključivo za šumsku proizvodnju
upotrebljeno biti, a to su zaštitna tla, pješčenjaci,
bujična područja, sav Kras kao i .vrištinom te bujadi obraštena
tla i svi pašnjaci, dolaze pod upravu državnih šumskih
ureda. Samo kod ovih potonjih voditi će se uprava
uvijek sporazumno, a u koliko se ne radi apsolutno šumskom
tlu, prema mnijenju nadležnog gospodarskog strukovnjaka.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 32     <-- 32 -->        PDF

r


Uprava dakle u svim šumama države SHS. postaje jedin


stvena t. j . državna, bez da se za sada dira u pitanje vla


sništva, koje se pitanje prepušta kasnijim, ali ne dalekim


vremenima. Svi će vlasnici šuma svoj čisti prihod dobivati,


ali izravno od države. Da se ta jedinstvena uprava uzmogne


provesti, uspostavljaju se odmah državni šumski uredi i to


po prilici na svakih 10.000 ha u obzir dolazećeg. tla, u


glavnom šume, po jedan državni šumski kotar, kojemu na


čelu stoji kotarski šumar. U državi SHS. biti će prema na


pred istaknutoj površini nužno, da se uspostavi oko 1100


šumskih kotareva. Na svakih 8—10 šumskih kotareva ustraja


se po jedno šumsko nadzorništvo, dakle će nužno biti oko


110 šumskih nadzorničtva, a na svakih 5 šumskih nadzor


ničtva doći će po jedno šumsko ravnateljstvo, dakle njih 20


na broju. Sva šumska ravnateljstva biti će izravno podređena


svojim vladama, odnosno ministarstvu za šume i rude, koji


će u zadnjoj instanciji voditi sveukupnu šumsku upravu u


državi SHS.


Zadaća pojedinih državnih šumarija biti će u prvom
početku ustanoviti površine i granice svoga djelokruga
obzirom na pridijeljenu mu površinu. Oni će imat smjesta
prema katastru, gruntovnici i ostalim pomagalima, a gdje
neitna ni katastra ni gruntvonice, uz pripomoć najjednostavnijih
instrumenata, ustanoviti šumske međe svoga kotara.
U ovaj nacrt unijeti će, nakon što je ustanovio njemu na
upravu dodijeljenu površinu, u prvom redu sve-šume prema
odnošajima vlasništva. Prema ovim odnošajima ustanovljene
čestice predstavljati će broj gospodarskih jedinica, sa kojima
on upravljati ima. Za svaku ovu gospodarsku jedinicu
imade kotarski šumski ured izraditi po jednostavnim načelima
„Iskaz površina i opis sastojina" kao i „ogojnu osnovu"
iz kojih će se razabrati moći godišnji prirast, sa kojim će
ovaj ured godišnje ili u odgovarajućim periodama raspolagati
moći, i koja se površina posumiti ima. Sve to imade
biti jednostavno" i lahko provedivo, jer sav se rad imade
tako udesiti, da intezivnostrada imade biti progresivna sa budućim
vremenima, t. j . imade se početi sa primitivnim djelovanjem,
a nastavljati sa sve to intezivnijim, te dotjerati do
najintezinijega gospodarenja. Ovim početnim radom dobiti
ćemo jasnu sliku našeg šumskog posjeda, jer svaki će kotar
imati već u najkraćem vremu nacrt o šumskoj i inoj u sferu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 33     <-- 33 -->        PDF

ai


njegovog rada spadajućoj površini, kao i opis sastojina.


Šumska nadzorništva nadzirati će taj rad, te uputom i


tvorbom pripomagati ga i podupirati, a šumska ravnateljstva


izdavati će odredbe o uzgajanju i iskorišćivanju šuma.
Time se šumari kao stručnjaci rješavaju od silnoga
balasta, koji je svaki strukovni rad upravo onemogućivao,
jer se time sav rad usredotočuje oko uzgoja i uporabe šume.
Šumski će uredi, dok vlasnički odnošaji ostanu u današnjim
prilikama, svakom pojedinom vlasniku, ako se radi o ogrijevu,
njegov dio na raspolaganje staviti, ali to ne će morati
biti u šumi vlasnika, nego u bilo kojoj šumi, već prema
interesima intezivnog gospodarenja, a eventualno i uz stanovitu
naplatu, a onima koji nijesu vlasnici šume, a potrebuju
ogrijeva, uz naplatu, već prema prilikama i mogućnosti.
Sve za tehničku porabu sposobno drvo izdavati će se vlasniku
u novcu, a prema potrebi i u naravi, već prema tomu,
kako okolnosti to budu zahtjevale. Glavno je pri tomu ali
to, da će šumari postati zaista šumari i baviti će se samo
sa šumom, a sve ostalo ispada iz njihova posla i djelokruga.
Šumari će cijeli svoj rad posvećivati moći šumi, a
poglavito uzgoju šume. On će nastojati morati, da sastojine
...^ ne odgovaraju zamjeni pomlađivanjem sa drugima, da
sve površine koje nijesu obraštene po najboljem svom znanju
i iskustvu, čim prije zasadi, da kras, vrištine, bujadišta
itd. nestanu, da stare šume, nepristupačne, učini izgradnjom
komunikacija pristupačnima i time im podigne vrijednost.
Gradnja šumskih cesta, puteva, željeznica, žicara, splovišta
i t. d. biti njegovom zadaćom. Cijeli šumski teritorij države
SHS. postaje time u idealnom smislu jednom gospodarstvenom
jedinicom, a uprava će već danas znati moći, da
će u jednom kraju, dosada nepristupačnom, nakon izgradnje
puteva šumskih željeznica, žicara i puzaljki, koji će recimo
nakon 6 godina biti izgrađeni, biti otvoren za uporabu teritorij
od recimo 70.000 ha, koji će toliku i toliku količinu
drva odbaciti na, to i to vrijeme. Za to će ali na pristupačnom
mjestu i to odmah posjeći sve šume, koje su rijetke,
neprirašćuju gotovo ništa ili su u uzgojom pogledu u
onom kraju nepoželjne. Na krasu će međutim kotarski


šumari svake godine na svom teritoriju stanoviti postotak
posumiti, posumiti će jedan dio vriština i s bujadi obraštenoga
tla i tim iskorišćivati mrtve kapitale tla. Jednom




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 34     <-- 34 -->        PDF

32 ´,


rječju, nastati će utakmica u radu, svaki će gledati, da što
više učini, da što više uzdigne svoj stručni kotar i da ga
digne na visinu, do koje je uopće moguće. Dakako, ne
mogu u ovom poslu ulaziti u detalje, ali već ova gruba slika
pokazuje nam. da se time stvaraju iz šuma na papiru prave
šume, a iz šumara po imenu i pravi šumari, a prave šume
i pravi šumari jesu naš idealni cilj, vrhunac naših težnja.


Ako se tko dublje zamisli u ovu grubo skiciranu organizaciju
rada, to će odmah opazit, da je provedba ove organizacije
moguća jedino uz uvjet, ako je neovisna od raznih
inih upliva. To smo ali u glavnom i polučili, jer je za
upravu šuma ustrojeno posebno ministarstvo, koju mi instituciju
od srca pozdravljamo u nadi, da će ovo ministarstvo
ovaj ogromni rad, koji ga čeka, punom snagom prihvatiti
i da će isto tako i rad šumara ograničiti lih na šumske
poslove, za koje su poslove ovi isključivo i zvani.


U glavnom dakle sastoji nacrt ovoga programa u tom,
da se provede organizacija rada i šumske uprave. Imade se
dakle uz postojeće ministarstvo za šume i postojeće šumarske
odsjeke ustrojiti oko 20 šumskih ravnateljstva, oko
100 šumskih nadzorničtva i oko 1.100 šumskih kotare^a.
Iz ove organizacije uprave proizlazi organizacija rada sama
po sebi, a za detaljnu izradbu ove osnove naći će se mnogi
od gospode drugova, koji će savjetom i svojom strukovnom
spremom doprinijeti tomu, da se iz raznih mišljenja uzmognu
pronaći i izraditi konačne ustanove.


Napomenuti mi je samo još to, da se glede uređenja
vlasničkih odnošaja već sada imade smatrati konačnim ciljem
podržavljenje sviju šuma i svekolikog u sfere šumskih interesa
spadajućeg tla, jer to zahtjeva posebni karakter ove
vrsti posjeda, a zahtjeva to i vrijeme, kojemu idemo naglim
koracima u susret.


2. Kao drugu točku našega programa predlažem slijedeće:
a) Za provedbu ove organizacije nužno je bezodvlačno
ustrojenje jednog visokog šumarskog učilišta, sa
karakterom sveučilišta, koje će potreban strukovni pomladak
odgajati. Ovoj visokoj školi povjerava se uprava velikih
pokušališta, koja će se u najmanjoj izmjeri za svako pokušalište
od barem 20 hektara, na po prilici 15 do 20 mjesta
države SHS. osnovati i prema visini šumarske znanosti
i




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 35     <-- 35 -->        PDF

na trošak države urediti. Svaka od ovih postaja imade se
razlikovati prema vrsti tla, vrsti sastojine, prema klimatskim
i meteorološkim odnošajima, visinskim i uzgojnim prilikama.


Napose će biti nužno ustrojiti pokusne postaje za pošumljenje
krasa i za izradbu skrižaljki o prirastu odnosno
prihodu.


Najpodesnije bi bilo, da se ustroji sveučilište ili visoka
škola za gospodarsku proizvodnju ili kratko visoku školu
za gospodarstvo, na kojoj bi se nalazili fakulteti za š umarstvo,
gospodarstvo, rudarstvo i veterinu.


b) Šumarsku službu nije moguće vršiti bez valjanog
lugarskog staleža. Samo sa dobrim, vještim i savjesnim lugarskim
osobljem mogu se veće operacije sa uspjehom provadati.
Da se za budućnost ovakovo spremno osoblje
osigura, potrebno je, da se bezodvlačno ustroji nekoliko
lugarskin škola i to posebno za krajeve sa pretežnim listačama
i posebno za gorske krajeve sa crnogoricom i
krašem. Ove bi se škole tako ustrojiti imale, da kao preduvjete
traže pismenost i navršenu 18. godinu, da poduka
traje jednu godinu, jer je potrebna zorna obuka u svim
periodima vegetacije, a sve ostalo imala bi pružiti pitomcima
škola sama.


Visoka škola kao i lugarske škole, bitni su preduvjeti
za modernu i valjanu organizaciju šumarske službe.


3) Kao treću ´točku programa stavljam slijedeće: Šumarsko
si društvo uzima za posebnu zadaću, da daje svim
novo zasnovanim smjerovima svoju strukovnu inicijativu,
da u svom glasilu, koje će tako preustrojiti, da postane zanimivim
štivom za prijatelje privrede i šumske proizvodnje,
povede snažnu agitaciju za ostvarenje svojih ciljeva. Ovaj
rad, koji se imade putem ukupne štampe države SHS.
kroz članove društva pred najširu javnost iznašati, treba i
sa strane društva podupirati. Društvo se imade preustrojiti
u tom smjeru, da


A) svojim članovima, kao i njihovim obiteljima bude
korisno na taj način, da se


a) ustroji jedna čitaonica, koja će u^ određeno vrijeme
otvorena biti te stajati članovima na raspolaganju. Ovu -čitaonicu
mogu rabiti bez ograničenja i slušatelji šumarstva:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 36     <-- 36 -->        PDF

U opće bi društvo u uži doticaj sa slušateljima šumarstva
stupiti moralo.


b) ustroje prolazni stanovi za članove društva, koje će
ovi u stanovitim prilikama rabiti moći.


c) ustroji konvikt za djecu članova, koja polaze srednja
ili slična^ učilišta.


B) Šumarsko se društvo stavlja na stanovište, da je u
svim važnim strukovnim pitanjima ovlašteno davati svoje
mnijenje, te će zamoliti ministra za šume, dd svaki puta,
kada se radi o izradbi važnih ustanova, kao što su zakonske
osnove ili naredbe, zatraži mnijenje šumarskoga
društva. Šumarsko će društvo sa svoje strane već unaprijed
upozoravati ministarstvo na sve manjkavosti i nužne reforme,
te time rad ministarstva najizdašnije i u interesu
unapređenja šumske proizvodnje u svakom pogledu podupirati.


U svim osobnim pitanjima imade šumarsko društvo, kada
to koji član zatraži, prema nadležnom mjestu zauzeti svoje
stanovište. Prema tomu imadu se i pravila nadopuniti.


V


Šumarsko društvo može u svom djelokrugu osnivati i
razne institucije koje služe promicanju šumarskih interesa,
kao što su naklada knjiga ili časopisa, uređenje ureda za
posredovanje šumskih radnika, ustrojenje ureda za promicanje
šumskih proizvoda itd., te konačno


.C) Šumarsko se društvo stavlja na čelo pokretu, koji
ide za tim, da se ustroji savez šumarskih društava, kao
vrhunac organizacije sviju šumara u državi SHS., da se
iz toga saveza ustroji komora za šumarstvo i trgovinu sa
drvom, kao najviši strukovni forum u svim pitanjima šuma
i trgovine sa drvom.


Time sam sva pitanja, koja su za nas aktuelna iznio i
kao što se vidi, sva su ta pitanja usko vezana — niti jedno
se ne može izlučiti — a da se time ne ozlijedi drugo. Rad
i život ne dadu se razlučiti. Javni i privatni život ne može
kod nijednoga građanina jedan, mimo drugoga postojati —
oni su uvijek djelo jednoga čovjeka, jednoga bića. Tako i
organizacija šumarske službe ne može biti bez šumara,
šumar ne može živjeti bez osiguranih materijalnih vrela,
bez obezbijeđenog života svoje obitelji i bez prijateljskog
saobraćaja u krugu svojih sudrugova. Svi skupa možemo




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 37     <-- 37 -->        PDF

za pojedince, kao i za cijeli stalež više učiniti nego ma i
najsposobniji pojedinci, lato neka nam bude svima zadaća:
Valjana organizacija šumarske službe, što
zgodnije uređenje našega društva i stvaranje
što moćnijih središta, oko kojih ćemo
se kao strukovnjaci okupiti moći.


Opažanja o prirodnom izlučivanju stabala u
debljinske i vrijednosne razrede u hrastovim,
bukovim i borovim sastojinama.


Napisao prof. Dr. Andrija Petračić. * I.


I. Uvod.
U mladim čistim sastojinama, gdje su sva stabalca
podjednako stara, opažamo već u prvim godinama opstanka
nejednakost u razvoju pojedinih stabalca što se debljine i
visine, a i što se njihova oblika tiče. Ovu nejednakost u
razvoju opažamo jednako u sastojinama, koje su naravnim,
kao i u sastojinama, koje su umjetnim putem pomlađene,
jednako u gustim i rjeđim sastojinama. Bez dvojbe je, da
ima više uzroka ovom nejednakom razvoju pojedinih individua
u sastojini, no ovi su nam još do danas većim dijelom
nepoznati. Mi vidimo, da i u samim spravama za klijanje,
gdje su vanjski odhošaji za sve sjemenke jednaki, kliju nekoja
zrnca poslije 7, a nekoja tek poslije 20 dana. Uzrok
ove nejednakosti u klijanju, a kašnje i u razvoju u visinu i
debljinu biljke leži poglavito u unutarnjim svojstvima pojedinog
sjemenog zrnca i stabla. K tome znademo, da su u prirodi
nekoja stabla bolje situirana od drugih, što se hrane,
topline i svjetla tiče, a to je onda uzrok, da se u sastojinama
ta nejednakost u razvoju još više očituje. Ovaj nagliji
razvoj pojedinih biljčica ne smeta u prvoj mladosti ni druge
slabije biljke u razvoju, no drugčije je od ono doba, kada
ponestaje dovoljno mjesta za daljni razvoj nadzemnih i pod


* Prevod autorove istoimene radnje iz njemačkog jezika. Miincheu 1908