DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 28     <-- 28 -->        PDF

šumarske službe u svrhu, da ondje svojim iskustvom pridonesu
sretnom riješenju tog pitanja.


Ako držite ovakovu metodu rada ispravnom, tad bi bilo
vrlo zgodno, da današnja glavna skupština pozove budući
upravni odbor, neka isti na shodan nač n pribere svu gradnju
potrebnu za riješenje pitanja o reorganizaciji imovnih općina,


o riješenju kozjeg pitanja u Lici i Primorju, za riješenje pitanja
o posumljenju krasa, o ustrojenju zemaljskog centralnog
biljevišta, pokusnih postaja kao i za riješenje ostalih stručnih
pitanja, za koja držite, da su postala gledom na naše nove
prilike nužna, te za brzi naš gospodarstveni razvoj osobito
presnima. I dok svršavam molim predsjedništvo skupštine,
da izvoli o istaknutoj rezoluciji otvoriti debatu, te prema
razvoju i tečaju potonje, staviti ju skupštini na odluku.
Reorganizacija šumarstva.


Predavanje i predlog Srećka Majera, kr. šumar, nadpovjerenika


Svjetski je rat minuo. Potoci prolivene krvi rte mogu
dosadanji društveni poredak ostaviti nepromijenjenim.
Iz zadnjih i najskrivenijih potleušica povlačila je državna
vlast „porez na krvi", da ga upotrebi za svoje održanje.
Kroz to su izlazili na površinu svijeta muževi, koji svijeta
do toga vremena ni vidjeli nijesu. Oni su svojim okom,
koje je do onda bilo viklo promatrati usku okolinu svoga
rodnoga kraja, počeli na jednom promatrati cijeli svijet,
vidjeli su nešta, o čemu do tada pojma imali nijesu, vidjeli
su život svijeta, upoznali su cijelo ljudsko društvo. Do tada
čovjek svoga sela, postao je Evropejac, ćuteći u sebi posve
jasno, da baš on drži na svojim ramenima silu države, da
bez njega o snazi države ni govora biti ne može. Svjetski
rat svršio je dakle sa jednom od najsjajnijih tečevina ljudskog
društva, on je naime donto spoznaju, da sila države
počiva na snazi svakog pojedinog državljana i da ta sila,
odnosno toj sili odgovarajuća vlast države, nije ništa drugo,
nego zbroj moralne i fizičke snage, što ih svaki pojedini
državljanin u sebi nosi i osjeća i može u svako doba svojoj
državi na raspolaganje staviti. Ta svijest, koja je svakako
posljedica svjetskoga rata, jer je svjetski rat bio školom
života, sveučilištem svjetske obrazovanosti i za one muževe,