DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 25     <-- 25 -->        PDF

seljakova, mjesto da se tuži na neimaštvo, da postane svojim
čestitim radom gospodarstveno i te kako aktivan. Sva ova
pitanja nisu bila nikad aktuelnija no su upravo sada, gdje
se radi o agrarnoj reformi, te gdje bi se tim pitanjima imala
posvetiti osobita pažnja.


Kada dakle budu agronomi uredili gospodarstveni dio
seljačkog pašnjačkog pitanja, tada će nama šumarima biti
lahko, da riješimo pitanje šumske paše nastojanjem oko prikladnih
zakonskih propisa. Po mojem držanju moralo bi se
iza toga s naše strane zahtjevati:


1. da se u šumama opterećanima pravom ovlaštenja
smije paša crpiti samo po onom broju blaga, za koju paša
na inim površinama nebi bila osigurana (n. pr. za junad ili
stelno blago);
2. da se strogo zabrani, da u otvorenim šumama na
jednoj te istoj površini pase rogato blago s krmcima zajedno
s razloga, što ondje kuda krmci ruju, paše za rogato blago
i onako neima.
S druge se strane u zajedničarskim šumama na taj
način šumske koristi ne crpe niti u razmjeru prema gospodarstvenoj
važnosti niti prema samom ovlaštenju. Kad krmci
pašu u otvorenoj šumi unište, navaljuju pastiri s rogatim
blagom u branjevine s izgovorom, da u izrovanoj šumi paše
i onako neima ;


3. da se imade jedino šumarskoj upravi pridržati, da
ona odredi onu površinu na kojoj se, kao i vrijeme za koje
se smiju ondje krmci pasti i držati. Ovo držim za to potrebnim,
što će se samo na taj način osigurati izdašna paša
za blago, te očuvati od znatnog oštećenja, dapače od potpunog
uništenja pojedine kulturne naprave, koje su eventualno
izvedene preko otvorenih šuma (odvodni jarci i grabe,
izgrađeni šumski putevi itd.). S druge je strane potrebno
ovakovo ovlaštenje i zato, da se uzmogne krmeća popaša i
rovanje na stanovito vrijeme usredotočiti na onim površinama,
gdje je to iz šumsko gospodarstvenih razloga časovito
osobito nužno (na predzabranama u oči sjemenačne godine
itd.). Konačno biti će takovo ovlaštenje potrebno i za to,
da se ispravna uporaba pašnjaka (mislim i na njezin financijalni
dio) regulira po na to pozvanom stručaru, a ne prema
eventualnim selskim zaključcima;