DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— sve jedno jest. Prva bude zatrpana, drugi sasječen i popaljen, treća ispresjecana, stupovi povaljani. Pokraj svega toga branjevina je ogrižena, popašena, trud i trošak bud uništen, bud znatno reduciran. A to je trošak, koji sa svojim kamatima na kamate raste do konca ophodnje u znatnu visinu, koj znatno obaljuje čisti prihod sječivosti, te nas narodno gospodarstveno znatno oštećuje. Sve to je najgore onda, kad je sam, seljak sve to sagraditi morao, a on to sam i opeta razgrađuje. Svejedno je, dali on to čini s objesa ili od neupućenosti. Efekat je uvijek isti njegov materijalni nazadak. Dok su s druge strane uzalud utrošene šumareve energije, koj će se na ponovni slični rad dati samo s puno skepse, a manje žara i zauzeća. Tolikih i takovih protivština i nesređenostih naše narodno gospodarstvo ni trpjeti niti podnositi ne može, a da pod tim bitno ne trpi ili seljak ili šuma. Najčešće puta — obojica. A smijemo li mi šumari, mi rođeni i pozvani njihovi najbolji prijatelji i najbliži tetošnici pri svem tomu stajati prekrštenih ruku, ili zahtjevati drakonske odredbe, koje same po sebi i onako ni koristi niti blagoslova ne donose? Ne smijemo niti jedno, niti drugo, već moramo uprijeti sav naš intelekt, da te protivštine razčvorimo, te da ih dovedemo u takav sklad, e će od toga u prvom redu biti i po našeg seljaka i po našu šumu neposredne, a po našu državu posredne koristi. Salus rei publicae suprema lex esto ! Probitak i dobrobit našeg seljaka neka nam je od sada najpreči cilj. Budemo li tom stazom ustrajno kročili, to ćemo u najkraće vrijeme postati i valjani demokrati. Suma ne može biti sama sebi svrhom, jer bi onaj koj mora da pokraj nje živi propao, kad se nebi s njome razborito okorišćivao, kao što propadne i onda, ako tu šumu nerazložnom uporabom uništi. Neumoljiva i neotkloniva je tragika u propasti šume ta, da ona poput ljute osvetnice uništi svog zatirača, jer mu oduzme sve uvjete za daljnji njegov opstanak. Najzad i vodu! Po svemu što sam napomenuo dade se razabrati, da ne stojim na stajalištu, da se šumska paša posvema zabrani, već tražim, da se u prvom redu pitanje paše u opće u zemlji uredi i to onako, kako to iziskuju u prvom redu gospodarstvena potreba našeg seljaka, a u drugom redu racionalni uzgoj |