DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 21     <-- 21 -->        PDF

može ispuniti samo onaj zakonski propis, koji je izgrađen
na temelju međusobnih koncesija dotičnih interesenata, te
ravno i jasno i bez ikojih primisaja.


Prije nego li će se moći u opće pristupiti k redakciji
novog šumskog zakona, morati će se - po mom držanju —
riješiti niz pretpitanja, kao što su .. pr. ono o šumskom
prekršaju (politički delikt) i šumskoj krađi (sudbeni progon)
i o načelima glede ustanovljenja šumsko kvarnih odšteta, o
šumskoj paši, o pošumljenju krasa itd. itd.


Za danas želim, da pozornost vašu vrlo štovana gospodo
svratim na pitanje o šumskoj paši i njezinom uređenju, jer
ju ovakovu, kako se danas nesređeno ovršuje u našim šumama,
naročito u onima zem. zajednica, držim s jedne strane
za jednu vrlo lošu gospodarstvenu pojavu našeg seljaka, a
s druge strane rak ranom u čuvanju naših šuma. Dok se po
jednoj te istoj površini dnevice vrzu i selski krmci i rogato
blago, dotlem biva jasno, da od takove paše nikakova blagoslova
ne ima, jer to nije paša, već je dangubno plandovanje.
A kome od nas nije pitanje paše u našim šumama
već zadalo stotinu jada? Moraš li osnovati predzabranu ili
branjevmu, eto svijuh klika i motika na te, što ih u selu
samo ima. A ako je ta branjevina već i osnovana te znatnim
šumarevim trudom i seljakovim troškom uzdržana i popunjivana,
pa je već i više godina opstojala, to nisi sjeguran,
da ćeš je i odgojiti, jer su najraznoličniji utjecaji prijetili,
da će se branjevina davno prije reda za pašu otvoriti i tako
sve dosadanje valjano nastojanje i sav trošak uništiti. Tako
je bivalo u ovdašnjim bližim krajevima. Spomeneš li Ličaninu
kozu, a šumaru kras, kao da si barutanu vrgo u lagum.
Ima i gorih stvari. Jedan šumar rodom Ličanin, trpjeti će
uvjetno ondje i kozu, drugi utamanio bi je tamo sasvim, dok


o njezinoj sudbini ponajčešće odlučuju mimo obojicu sasma
drugi obziri.
Ili : u bivšem vojno krajiškom području samo zagrebačke
županije imade i danas oko 68 hiljada jutara zemlje, koja
se niti ore, niti šumom uzgaja, već je pusta šikara s bujadi
obrasla, akoprem bi za svaku bolju, unosniju kulturu prikladna
bila.


Evo vam jošte jedne druge slike. Ili ste branjevinu
grabom opkopali, plotom opleli, bodljikavom žicom omotali