DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 324 — mora dati postotak plošnog prirasta baš u vrijeme mjerenja. Jer je p, po računu manji, nego što bi trebao biti, mora i aritmetička sredina biti manja, nego što bi trebala da bude, ali pozitivna pogreška ispadne tvorbom aritmetičke sredine dvaput manja, nego što iznosi razlika između pravog postotka za prošlogodišnji prirast i postotka /?7. Vidimo dakle, da je Schneiderova formula p = —_. već s čisto matematičkog t. j . formalnog gledišta pogrešna, a ne „matematski točna", kako to veli Borggreve.1 Pogreška ta dade se općenito ustanoviti izrazom 800 (.2 d2 —2xd 1) x2d2( x2d2 — Axd+A) Uzmimo, da je d — 30 cm, . = 5. Onda je jednogodišnji 2 debljinski prirast = -cm, a postotak plošnog prirasta po Schneiderovoj formuli p = 2667, dočim pogreška Schneiderove formule iznosi + 0´036. Hoćemo li, da formulom p— —-.- pronađemo prošlogodišnji postotak prirasta, to će nam ovaj ispasti također manji i to općenito za iznos \x --.)100. 400 xd 400 (3xrf-4) ~xd (x2 d2 — Axd+A) U našem primjeru bit će taj iznos = + 0*054. 400 Želimo li pak formulom p = —-.- pronaći narednogodišnji postotak prirasta, to će ovaj ispasti manji samo za iznos -2T2, koji u našem primjeru iznosi +0-018. 1 Forstabschatzung, str. 36. |