DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 257 — prije prodaje dotično imov. općina kroz taj prostrani kompleks šuma nije izgradila ni jednog kim. ceste ili željeznice do bliže željezničke postaje. Sve se prepušta šumskom trgovcu, da on savlađuje najveće poteškoće oko izgradnje puteva, ekspropriacije zemljišta za izgradnju prometila, te uzdržavanja stalnih šumskih radnika. A mi šumari skrštenih ruku kao pozorišni statiste promatamo i gledamo svojim živim očima, kako sve moguće poteškoće trgovac savladjuje, te uzprkos svega toga vuče znatnu materijalnu korist, a naš mali čovjek pri tom slabo prolazi, jer za svoju fizičku snagu dobiva malu naplatu. U uzgoju naših šuma, te pošumljenju golijetih i krša ne kročimo uporedo s drugim narodima. U četinjavim šumama od davnine posvuda vlada prebornasječa, u kojima bi sudeći po konfiguraciji terena i geološkom sastavu tla na mnogim prostranim površinama mogla se voditi oplodna, ako ne i gola (čista) sječa uz umjetno pošumljenje s omorikom, koja se ubraja među najrentabilnije vrsti drva. Preborna šuma ne udovoljuje više gospodarskim zahtjevima racionalno uređene šume. Šumsko-uzgojni ideal, koji u prebornoj šumi vidimo, rasplinjuje se u onom času, ako ga promatramo kroz staklo financijalnog uspjeha. Veliki pobornik i zaštitnik preborne šume Gayer veli za prebornu šumu, da „ona više ne udovoljuje većim zahtjevima, koji se danas u mnogim krajevima na šumu kao gospodarski objekat stavljaju." U našim prebornim šumama vade se redovno stabla iznad 50 cm. debljine kao i sva oštećena stabla, a statičkim računom i istraživanjima je dokazano, da daske izrezane iz jelovih i smrekovih trupaca od 36 i više cm., nijesu ništa vrijednije od onih dasaka, koje se izrežu iz trupaca od 30—36 cm. debljine. Smrekova i jelova stabla od 120 g. ne daju više prima robe od 80—90 god. starih stabala, koje se doba smatra financijalnom ophodnjom, za ove vrsti drva. Preborna je šuma najnerentabjlniji oblik šumskog |