DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 318 —


nima aritmetičke progresije, samo se njezin nazivnik nešto
razlikuje od nazivnika Presslerove formule, a ta razlika ima
ovaj uzrok: Pressler stavlja popriječni perijodični prirast u
odnošaj naprama aritmetičkoj sredini početne i konačne


drvne mase ( : — . — = p: 100 J,dočim Kunze stavlja
taj prirast u odnošaj naprama aritmetičkoj sredini početne
drvne mase i drvne mase na koncu predzadnje (n—1)
godine u perijodi,1 dakle naprama nešto manjoj aritmetičkoj
si edini, nego li je Presslerova. Njegov postotni r-azmjer glasi
prema tome r M—m ,.1 ,


», fm + (n—\)\ + m


M—m ´ n . n „.„


: ~o - -==/?: 100.


Otud slijedi konačni izrazp==„y„ «. , - v-. . 200, dočim


= 20°


Presslerova formula glasi P = -M + m´ T" ....-


Prema tome mora Kunzeova formula naprama Presslerovoj
dati uvijek nešto više rezultate. U našem primjeru
iznosi po Kunzeovoj formuli u svih pet slučajeva p — 6*896.
Kunzeova formula daje dakle, kako vidimo, još uvijek — i
to bez iznimke — premalene iznose.


Dok dakle Pressler i Kunze stavljaju popriječni godišnji
prirast u odnošaj naprama aritmetičkoj sredini početne
i konačne (odn. pretkonačne) drvne mase, stavlja profesor
Merker — kako sam već uvodno spomenuo — navedeni
godišnji prirast u odnošaj naprama geometričko j sredini


( .—___


*>
/ Mm : — -~ — 100
Kako je geometrička sredina uvijek manja od aritmetičke
„ . ., , . W — m)(M + m) 501
sredine, to Merkerova formula p— —/ - „


" M. m ni
mora uvijek dati više rezultate i to ne samo od Presslerove,
već redovito i od Kunzeove formule.


No s druge strane ima ona tu manu, da su joj rezul


1 Vidi također: Baur, Holzmesskunde, 4. izdanje, str. 478.