DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 65 <-- 65 --> PDF |
S računske t. j . formalne strane ne može se ovoj metodi baš ništa prigovoriti, ali zato sa stvarnog gledišta prigovori ovu metodu istraživanja vrlo terete. Oni jednostavno isključuju ovdje svaku uporabu diferencijalnog i integralnog računa i to iz ovih razloga: Teorija diferencijalnog računa smatra prirastom neizmjerno malenu diferenciju (dm) drvnih masa i to jedne na koncu i jedne na početku neizmjerno kratkog vremenskog odsječka (dt). S teoretske strane to je posve ispravno, ali mi znamo, da je tako izražen prirast pojam, koji se samo dade zamisliti, nipošto pak realnim brojkama fiksirati, a kamo li još izmjeriti. Na stram 309. spomenuo sam, da se jednogodišnj prirast radi svoga neznatnog iznosa i nerazmjerno velikih neizbježivih pogrešaka u mjerenju ne bi ni izdaleka dao dovoljnom točnošću ustanoviti, a kako istom mora ova poteškoća teretiti neizmjerno maleni dio (dm) jednogodišnjeg prirasta. Tekući jednogodišnji prirast stabla najmanja je makroskopska jedinica drvne mase, jer je on jedna organska cjelina, čija tvorba od početka vegetacije sve do svršetka njezinog neprestano traje, tako da se pojedini dijelovi u jednoj godini proizvedene drvne mase izuzevši nebitnu razliku između deblovine, krošnjevine i panjevine -- ne mogu jedan od drugoga razlučiti i dalje dijeliti. Stoga je tekući jednogodišnji prirast najmanja količina prirasta, koja u šumarstvu uopće može u obzir doći, pak je i diferencijalna teorija prirasta prisiljena, da s njime kao s takovim računa, jer je pak dm prirast, koji odgovara neizmjerne kratkom dijelu jedne godine (dt), to jednogodišnji tekući prirast ne može dakako po teoriji diferencijalnog računa biti ništa , . dm drugo vec ... b izraz dt S računske strane ne može se ovome izrazu ništa prigovoriti, ali ja sam spomenuo, da se izraz dm ne da uopće nikakovim realnim brojkama fiksirati. A kad bi to i bilo |