DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 307 — progresije. Kod jednoličnog rastenja godišnji je prirast konstantan, pak visina stabla raste po zakonima aritmetičke progresije, a u oba slučaja zakasnjenog rastenja prirast stalno pada, pa je stoga krivulja, koja predočuje rastenje visine, naprama apscisnoj osi konkavna. Za svu petoricu slučajeva izračunani su i na slijedećoj strani tabelarno složeni tekući godišnji postotci visinskog prirasta, a iz ovih opet izračunata je za svaki slučaj aritmetička sredina kao pravi predstavnik popriječnog godišnjeg; postotka u perijodi. Međutim moram ovđe istaknuti, da nam prvi i peti slučaj predočuju samo ekstreme dotične vrsti rastenja, koji su u naravi faktično nemogući, jer rastenje varira najviše između drugog i četvrtog slučaja, a samo kadšto prelazi nešto i izvan tih granica. Prvi i peti slučaj navedeni su stoga samo u svrhu, da si čitalac uzmogne približno stvoriti skrajnje granice upliva, što ga tečaj stabalnog (sastojinskog) rastenja uopće može na visinu popriječnog godišnjeg postotka u perijodi vršiti. (Vidi skrižaljku na slijedećoj strani.) Ovi podatci potpuno potvrđuju sve moje navode o sastavljenom kamato-kamatnom računu. Iz njih se naročito vidi, da kamato-kamatni račun nije vezan samo na zakone rastenja po geometričkoj progresiji, već da on dopušta svaki mogući tečaj rastenja unutar stanovite perijode, ali da on za svaki drugačiji tečaj rastenja daje i drugačiji popriječni godišnji postotak prirasta. Stoga bi nam u svim slučajevima, bio tečaj rastenja unutar perijode kakav mu drago, jedino formula Pl ± Pl +""+ Pn-l + Pn P n bila uvijek u stanju dati matematski posve točan rezultat, no ona je na žalost u praksi neprovediva. Razlogom je tome okolnost, da bismo u tu svrhu morali najprije izračunati tekuće godišnje postotke, a toga radi morali bismo ustanoviti ne samo početnu drvnu masu, već i drvnu masu na koncu |