DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 302 — dišnjeg postotka u dotičnoj perijodi -* diferirat će također tim više od konstantnog postotka, na kojem se temelji obični kamato-kamatni račun, čim se većma kamatna i glavnična krivulja razlikuju od dotične eksponencijalne krivulje. Ta diferencija bit će uvijek pozitivna t. j . aritmetička sredina svih godišnjih postotaka unutar perijode mora uvijek biti veća od postotka, na kojem se temelji obični kamato-kamatni račun. Najveća bit će diferencija, ako godišnji kamati neprestano padaju ; naprotiv bit će ona manja, ako su godišnji kamati kroz cijelu perijodu jednaki ili ako oni neprestano rastu, ali ne rastu po zakonima geometričke progresije. Ako pak godišnji kamati tečajem cijele perijode rastu točno po ovim zakonima, onda nema više mjesta nikakovoj aritmetičkoj sredini svih godišnjih postotaka, jer su svi ovi međusobno jednaki. Toliko o osnovnim načelima ukamaćivanja i kamatnih računa. A sada pređimo k prirastu, koji nasuprot novčanim kamatima predstavlja materijalne kamate, i k postotku prirasta. Profesor dr. G. .....´ tvrdi na temelju približne jednakosti perijodičnih prirasta u Cottinim i drugim prihodnim skrižaljkama. tadanjega vremena, da se prirast nakuplja po zakonima jednostavnog ukamaćivanja odnosno aritmetičke progresije, te veli: „Kad bi dakle, kako se mnogo tvrdi, drvo prirašćivalo po zakonima dvostrukog ukamaćivanja, to bi drvne mase na koncu svake godine morale sačinjavati jedan geometrički niz." Budući da prihodne skrižaljke tadanjega vremena takova niza ne sadržavaju, već sadržavaju samo približno aritmetičke nizove, to ..... veli dalje: „Otud proizlazi, da drvo prirašćuje poput jednostavnih, ali ne potpuno jednakih kamata. Kapitalom ne smije se međutim smatrati drvo samo, jer ono u godini O (t. j . prije 1 Uber die Ermittelung der Masse, des Alters und des Zuwachses der Holzbestânde, Dessau 1852., § 29., str. 122. |