DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 299 Formula za konačnu vrijednost glavnice kod običnog kamato-kamatnog računa glasi, kako znamo, a zove se Leibnitzova formula. U pojedinim stadijima rastenja unutar n = godišnjeg razdoblja mora veličina glavnice iznositi: na početku 1. godine K0 = K„, P ( P \ „ koncu 1. „ K, = K0 + Ka . y0Q = K„ ^+./´ „ „ 2. „ .3 = ^oV + ioo/+K« v+iôo/´ioo =/r»v + io6/. 3 Kf= " ": » .*\} + .´ +..°.1+./.65 = A°v + ioo . „ „ {n-i). „ ..-1 = ..(\+^.+.0 (i+^^^Voo^^O+ioo)"" / p \n—l r p -\n—l p r p y n Kn = .° » » » =/fo\1+i"oo/ + .°<[+.. ´ . U+TÔQJ- Iz ovoga niza vidimo, da glavnica kod običnog kamatokamatnog računa raste po zakonima geometričke progresije, te se njezino rastenje dade grafički prikazati eksponencijalnom krivuljom, koja izlazi iz točke K0 na orcfinatnoj osi. Isto tako — samo sa jednogodišnjim zakašnjenjem - rastu i godišnji kamati, pa se i njihovo rastenje dade prikazati eksponencijalnom krivuljom. Ako u formulama jednostavnog kamatnog i kamatokamatnog računa stavimo /2 = 1, dobit ćemo u oba slučaja .. = .. 1 +- -.^. j . Za jednogodišnje razdoblje koindiciraju dakle oba kamatna računa posvema sa postotnim računom. Inače se postotni račun, te jednostavni kamatni i kamato-kamatni račun međusobno razilaze, jer u formulama obaju kamatnih računa dolazi do izražaja broj godina u perijodi (kod jednostavnog kamatnog računa kao multiplikand jednoga sumanda unutar zagrade, a kod kamato-kamatnog računa kao eksponent zbroja 1+~...~ izvan zagrade), dočim taj broj godina u formuli postotnog računa uopće ne dolazi. |