DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 292 — p -100 , onda Presslerova formula ne može niti uz predmnjevu jednakog godišnjeg prirasta biti teoretski ispravna, jer proti tome govori zadnja navedena Schiffelova izreka. Također Schiffel neprestano zamjenjuje jednostavni kamatni račun sa običnim postotnim računom i time samo još više zamršuje ono, što je već samo po sebi vrlo zamršeno, te bi se moralo u potpunoj suštini jasno prikazati, hoćemo li,´ da se problem s teoretske strane već jednom riješi. Inače mora ss ipak ovoj Schiffelovoj raspravi priznati jedna dobra strana: on je naime u njoj prvi došao na pomisao, da bi se popriječni godišnji postotak n = godišnje perijode najtočnije mogao izračunati pomoću aritmetičke sredine svih tekućih godišnjih postotaka u dotičnoj perijodi, a na temelju toga ustanovio je jednu za teoretsko riješenje ovoga pitanja važnu činjenicu, na koju ćemo se poslije još osvrnuti. On je dakle našao početak pravoga puta za razjašnjenje ovoga problema, ali je odmah zatim došao na raskršće, a s njega dalje na krivi put. Iz svih ovih citata vidimo najprije, da neki autori (Schwappach, Baur i Judeich) razlikuju dvije svrhe za ustanovljivanje prirasnog postotka: 1. Materijalnu (taksatornu) svrhu t. j . ustanovljenje buduće drvne mase M pomoću sadanje mase m i n = godišnjeg prirasta z po formuli M = m + z = mJrtn ; .^ n = m y\ + ~~^-n), 2. Financijalnu (gospodarstvenu) svrhu t. j . orijentiranje o ukamaćivanju glavnica uloženih u šumsko gospodarstvo odnosno o nastupu sječive zrelosti sastojinâ (pojedinih stabala). Ad 1. O neopravdanosti i nepotrebnosti taksatorne svrhe izjavio se je donekle već Judeich, a ja ću dometnuti još to, da je izračunavanje n = godišnjeg sastojinskog prirasta pomoću sadanje drvne mase i poznatog postotka, koji je već prije negdje za slične okolnosti (sastojine) ustanovljen, |