DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 291 - Isto stanovište zastupa Guttenberg i u svojoj dendrometriji.´ Glede Presslerove i Kunzeove formule zastupa Guttenberg slično stanovište kao i Kunze. Obzirom nâ nesuglasice između Kunzea, Baura, Judeicha, Stoetzera, Mullera i Guttenberga zabavio se je potanje tim pitanjem i poznati austrijski šumarski stručnjak, dvorski savjetnik A. Schiffel,2 te je došao do istih zaključaka kao Kunze i Guttenberg. Da time ovo pitanje nije k riješenju priveo, vidi se također po tome, što navedeni protivnici toga stajališta, u koliko su se poslije toga imali prilike o tom predmetu izjaviti, ostaju kod svojih prijašnjih nazora. Iz iste Schiffelove rasprave vidi se također, da ni on sam nije još u tom pogledu nipošto na čistu, jer na strani 17. i 18. navedene rasprave veli: „Presslerova t. zv. približna formula nastaje također, ako prirast n = godišnje perijode smatramo svake godine jednakim, te postotak izračunavamo kao prirasni postotak one godine, koja se nalazi basu polovici perijode Po mom mnijenju ne daje Presslerova formula uz navedenu pretpostavu (da je naime prirast svake godine jednak op. p.) nipošto približne, već teoretski ispravne rezultate. 3 Naprama prirasnom postotku izračunanom po for ra muli p = 100 ( / — — 1 ) daje Presslerova formula, kako je poznato, uvijek premalene rezultate." Ako prema prvom Schiffelovom zaključku, koji je suglasan sa Kunzeovim i Guttenbergovim izvodima, pod svim okolnostima daje valjane rezultate samo formula 1 Holzmesskunde, objelodanjena u 3. izdanju Loreyeve enciklopedije „Handbuch der Forstwissenschaft" od godine 1912, 3. svizak, str. 275. i 276. 1 Uber Zuwachsprozente, Zentralblatt fur das gesamte Forstwesen 1910., strana 6.—20. 3 U tom je pogiedu, kako vidimo, Schiffel suglasan sa Schubertom i Schwappachom, a inače sa Kunzeom i Guttenbergom. No mi znamo iz navedenih citata, da su ova dva protivna stanovišta jedno pokraj drugoga neodrživa: ili mora pasti jedno ili drugo. |