DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 290 nica. Ovo mjerenje bilo bi u principu neispravno, kad ne bismo htjeli računati sa godišnjim ukamacivanjem, jer se faktično k drvnoj masi, koja je prošlogodišnjim prirastom povećana, iz godine u godinu uvijek pridružuje novi prirast. Svako pojedino stabla kao i cijela sastojina nije naime ništa drugo, već jedan u šumsko gospodarstvo uloženi kapital." Dalje navada Judeich formulu za postotak prirasta po kamato-kamatnom računu, te Presslerovu i Kunzeovu formulu izričući o njima isti sud kao i Kunze. Profesor dr. Guttenberg 1 pristaje u svemu posvema radikalno i bezuvjetno uz Kunzeovo stanovište, pak opravdava to stanovište ovako: „Osim poznavanja apsolutne veličine za volumni (kvantitativni) i vrijednosni (kvalitativni) prirast sastojina potrebno nam je za neke zadaće uređenja šuma, a naročito" za prosuđenje sječive zrelosti također poznavanje relativne veličine za taj prirast, izražene postotkom prirasta. U koliko pri tom dolaze u Obzir duži vremenski odsječci, mora se ovaj prirast prosuđivati u smislu godišnjeg ukamaćivanja početnog iznosa po kamato-kamatnom računu. Nasuprot predbacivanju, da se kvantitativni i kvalitativni prirast sastojina ne nakuplja u smislu rastenja jedne glavnice po zakonima kamato-kamatnog računa, moram primijetiti, da mjerodavna razlika između jednostavnog ukamaćivanja i kamato-kamatnog ukamaćivanja leži u tome, da kod onoga prvoga ukamaćivanja ostaje glavnica uvijek jednaka, dočim se ona kod ovoga drugoga ukamaćivanja za već dospjele kamatne odnosno prirasne iznose neprestano povećava. Potonje događa se i kod kvantitativnog i kvalitativnog prirašćivanja sastojina. Ove rastu dakle faktično u smislu umnažanja po kamato-kamatnom računu, ali postotak prirasta ne ostaje pri tom — kako se to kod glavnica većinom predmnijeva — jednak, već neprestano pada." 1 Forstbetrieb´seinrichtung, Wien und Leipzig, 1. izd. 1903., str. 51. i 52., 2. „ 1911., „ 57. |