DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 288 kapitalima, koji neprestano rastu, pak se stoga ispituje, kolike kamate oni odbacuju. A jer, kako je spomenuto, novčani kapitali po drugačijim zakonima rastu, nego li šumsko drveće, to je jasno, da i metode za izračunavanje postotka moraju u potonjem slučaju biti drugačije nego u prvom." Prema tome izračunava Baur postotak prirasta u drugom slučaju po kamato-kamatnom, a u prvom slučaju navodno po jednostavnom kamatnom računu. Velim navodno, jer Baur drži račun, što ga on u ovom slučaju upotrebljuje, jednostavnim kamatnim računom. Zapravo pak taj račun .nije ništa drugo, već obični postotni račun za jednu godinu, jer Baur uzima u obzir uvijek samo postotak prošlo godišnjeg prirasta. On naime izračunava postotak prirasta stavljajući samo prošlogodišnji prirast (z) u odnošaj naprama drvnoj masi na početku prošle godine (m po formuli p = z — zi ´ 100, dočim jednostavni kamatni račun izračunava po m priječni godišnji postotak za cijelu per-ijodu. Isto načelo — samo u nešto promijenjenom obliku zastupa Baur i u slijedećim redcima (str. 468. i 469.): „Kako je jednogodišnji prirast jedna od vremenskih prilika itd. ovisna i zato vrlo nestalna veličina, to je bolje, da se z izračunava iz popriječnog perijodičnog prirasta uzimljući n. pr. prosječni godišnji iznos prirasta iz zadnjih 5 godina. Ako je stoga sadanja drvna masa = M, drvna masa prije n godina — m, onda je popriječni perijodični prirast = — -— Stavimo li z^ , te ako još drvnu masu prije jedne godine, na koju je jedan z uslijedio, sta,, M — m vuno — M , to ce p ispasti nešto točnije, naime: [.--.~)-.--.--.-=.:. ... M n — M + m M —m , .. ili :-: = 100 : p, a otud H1 n n |